Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu predstavilo je rezultate dosad provedenih izvida vezanih za pad bespilotne letjelice 10. ožujka 2022. u Zagrebu.
Letjelica je bila naoružana aviobombom, koja je eksplodirala pri udaru o tlo, no u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a. Nije utvrđeno što je to točno eksplodiralo. Na mjestu pada drona pronađeni su ostaci aviobombe OFAB 100-120 i upaljač AVU-ET 350F postavljen na prednji dio aviobombe.
Nisu uočeni tragovi vojnog ni privrednog eksploziva. Originalna aviobomba trebala bi sadržavati 40 do 46 kilograma vojnog eksploziva TNT-a. U aviobombi bila je "visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena, što onemogućava njezinu identifikaciju".
U tijeku pada letjelice otvorio se padobran, no trebala se uključiti i poluga, no to se nije dogodilo. Letjelica je sletjela, ali prevelikom brzinom, i ta je bomba eksplodirala, a u bombi je bila nepoznata smjesa, zaključak je ŽDO-a. Povjerenstvo nije dalo odgovor tko je poslao letjelicu i otkud je ona došla. Prema pronađenim bojama, daje se zaključiti da je letjelica sovjetske proizvodnje.
Na konferenciji za medije pokazali su i kako je izgledao upaljač koji je bio stavljen na prednji dio aviobombe. Imao je natpis na ćirilici. Također je predočen 3D prikaz aviobombe.
Šteta od 600.000 kuna
Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, na početku konferencije za novinare govorio je o priopćenjima koje je DORH dosad poslao o padu letjelice. Ilić je objasnio po kojem članku Zakona drže presicu. Vršena su kemijsko-fizikalna vještačenja, balistička vještačenja i mišljenje vojne struke, pojasnio je na početku konferencije za novinare.
"Danas iznosimo dio koji se odnosi na pad letjelice, dok je dolazak letjelice u nadležnosti drugih tijela i tu se izvidi nastavljaju", napomenuo je. Brigadir Jadranko Karlušić iznio je sve detalje o padu letjelice, vremenu pada i materijalnoj šteti. Kaže da je šteta procjenjena na 600.000 kuna, a da je oštećeno 96 automobila. Od 11. do 14. ožujka trajao je očevid, koji je izvršen na četirima lokacijama. Očevid je napravljen i na mjestu pada padobrana.
Sam pad letjelice nije izravno zabilježen, kaže Karlušić.
Karakteristike letjelice
Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, govori o uzrocima pada letjelice. "Ovaj događaj spada u događaj avionske nesreće i teškog kaznenog djela. Letjelica je bila strogo čuvana tajna u Sovjetskom savezu. Letjelica je napravljena za izviđanje, ima visoke performanse, brzina se kreće od 900 do 1000 na sat, leti i transonično.
Visina s koje može provesti snimanja kreće se do 6000 metara. U tijeku leta može tri puta promijeniti smjer. Treba joj 15 minuta da se pripremi za lansiranje. Lansira se pomoću posebnog vozila", kazao je. "To je potpuno automatiziran stroj koji obavlja funkciju izviđanja i snimanja", dodaje.
Imala je brzinu od 860 do 950 na sat. Kurs je bio na 244 stupnja. U Hrvatski prostor ušla je u 22:57. Letjelica slijeće pomoću padobrana, otkrio je.
"Letjelica je došla pri brzini od 90 kilometara na sat. To je zadnja zabilježena brzina. Pri promjeni otkačuje se pomoću piropatrona, aktivira se padobran. Kako se aktivira i pošto letjelica visi na repu, potrebno je stvoriti novo shvatište koje će osigurati da letjelica prijeđe u horizontalni položaj. Radi se novo hvatište, izvlači se retroraketa i letjelica prelazi u horizontalni položaj. Ustabilizira se normalno propadanje od šest metara u sekundi. Izbacuje se amonijak te se akativira stajni trap. Izvače se i ticala.
Po dodiru sondi, zatvara se i aktivira retroraketa. Letjelica je sletjela. Odbacuje se padobran. To je normalna procedura.
Što se dogodilo s letjelicom?
Kod nas se dogodilo to da u procesu izvlačenja padobrana nije bilo mehaničke veze između letjelice i glavnog padobrana. To znači da je istovremeno i retro raketa ostala u ležištu, nije se uspjela promijeniti i s visine od oko 1700 metara skliznula je iz padobrana i okomito udarila u tlo. Po tehničkom pregledu možemo zaključiti da je tijekom pada bio aktiviran mehanizam zbog kojeg je jedna sonda izletjela, a druga je ostala u ležištu.
Kaže kako je letjelica bila u vrlo dobrom stanju, motor pri udaru nije radio, nađena je kutija, bitno oštećena, ali sam medij na koji se snima je u potpunosti uništen i nije bilo nikakve šanse za oporavak.
Uzrok pada letjelice
Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između tijela letjelice i glavnog padobrana, što je za posljedicu imalo da je letjelica odbacila padobran i nastavila padati slobodnim padom do udara u tlo.
"Narušen je slijed automatskog slijetanja. Odbacila je glavni padobran i nastavila padati slobodnim padom", kazao je.
Mile Tomić kaže da su svi pronađeni fragmenti nastali djelovanjem eksplozije. Napominje kako je pronađen univerzalni upaljač za aviobombe. Bio je stavljen na prednji dio aviobombe.
"Nedvojbeno je utvrđeno da se radilo o krhotinama aviobombe OFAB 100-120. Posljedica je bila eksplozija bombe", rekao je.
"Padom letjelice stvoren je krater. Iz kratera su izvađeni fragmenti letjelice. Na mjestu događaja, na ostacima letjelice nisu uočena zacrnjenja. Na automobilima su bila oštećenja manjeg inteziteta", rekla je Ivana Bačić.
Pronađene boje na letjelici i tragovi naknadnog bojanja
Na fragmentima tijela aviobombe, na dijelovima letjelice nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva kao ni drugih eksplozivnih tvari. Što se amonijaka tiče, potvrđeno je da se radilo o tragovima. Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja, koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje. Radi se o originalnoj boji, a pronađeni su tragovi naknadnog bojanja.
"Prilikom pada letjelice, nakon njezinog udara u tlo, došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva, na što ukazuje nastanak kratera, raspršenje kamenja i zemlje, izbacivanje fragmenata iz kratera, kao i tragovi kidanja i kaljenja metalnih dijelova bombe. Nisu detektirani tragovi TNT-a niti drugih vojnih eksploziva, a to ne podržava tezu da se u tijelu aviobombe nalazima tolika količina TNT-a.
Nedvojbeno je prilikom pada letjelice došlo do eksplozije i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini tradiocionalnih vojnih i privrednih eksploziva. Vjerojatno je korištena nekonvecionalna tvar ili smjesa organskog porijekla, koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena do plinovitih produkata, što onemogućava njezinu identifikaciju", kazala je Ivana Bačić.
Na pitanje kako to da se ne može naslutiti što je bilo u bombi i o tragovima da je dron ukrajinskog podrijetla, Bačić odgovara:
"Pod utjecajem visoke temperature dolazi do potpune razgradnje produkata i mi to ne možemo razlikovati od plinova u zraku. Što se boje tiče, naš zadatak je bio utvrditi boje, a ne što boje impliciraju. Što se tiče kemijske analize, što je bilo u toj bombi, ostat će trajno nepoznato. Niti jedna tehnika nije potvrdila da bismo mogli utvrditi o kojoj eksplozivnoj tvari se radilo", napomenula je.
Bačić nije željela nagađati je li bomba bila prerađena, samo je ponovila da nije moguće utvrditi o kojoj vrsti bombe se radi.
Počinok kaže kako letjelica radi po principu navigacije i da radi po unaprijed zadanoj ruti. Ne misli da je bilo preinaka bombe.
Mile Tomić kaže kako je nemoguće da je bomba bila presječena. I bomba i upaljač proizvedeni su u zemljama bivšeg SSSR-a.
"Ne znamo eksplozivnu tvar, jednostavno se ne može nagađati o količini eksploziva i odnosu prema TNT-u", kaže.
Nisu željeli nagađati o kilaži bombe, odnosno nije potvrđena teza da je težina bombe iznosila 40 kilograma, tek da je bomba bila imrovizirana smjesa.
Na pitanje je li letjelica bila namjenjena da nekoga ubije ili ne, Tomić odgovara: "Čim je stavljena aviobomba, ona nije namijenjena svojoj osnovnoj svrsi, a to je izviđanje", kazao je.
Je li bilo političkog pritiska?
Bačić tvrdi da nije bilo pritisaka na Centar za vještačenje. Jurica Ilić napominje kako još nije utvrđeno čija je bila letjelica, ali da to i nije bio predmet vještačenja.
Počinok kaže kako se sustav slijetanja aktivira prema gorivu i po zadanim parametrima, po prijeđenim kilometrima. "Postojala je neka namjera, u to neću ulaziti, ali je onesposobljena da sleti u unaprijed odabranom režimu. Ne mogu reći da je došlo do greške. Nedvojbeno je da fali jedan od ključnih dokaza što je raketa ostala u ležištu."
Na pitanje je li Zagreb bio meta, cilj Počinok odgovara: "To nije bilo u mojoj domeni. Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje."
Uklonjen je jedan dio mehanizma i letjelica je napunjena bombom, zaključak je Povjerenstva. Ilić kaže kako još ne znaju tko je poslao letjelicu i porijeklo letjelice. Na letjelici su postojale žuta i plava boja, ponovljeno je.
Počinok kaže kako nije tema istrage otkud i s kojom namjerom je letjelica poletjela. Na pitanje kako se letjelica programira, odgovara: "Ona zauzima smjer kako je zacrtano, ima mogućnost tri promjene smjera tijekom leta. Ona će skrenuti prema kompasnoj ruti", kazao je.
Ilić je ponovio kako se ovo vodi kao kazneno djelo protiv opće sigurnosti. "Naša dužnost je da otkrijemo počinitelja kaznenog djela. Protiv nepoznatog počinitelja ne možete podignuti optužnicu", kazao je.
Na pitanje je li ta bomba bila namijenjena da napravi samo mnogo buke, Ilić kaže kako mu je "teško govoriti tko je preinačio letjelicu i bombu".
U izviđačkoj letjelici nije bilo izviđačke opreme
U letjelici nije bilo tragova izviđačke opreme, ističe Pečinok. "Ta bomba je mogla biti jedino u nosu i ta bomba je služila kao težište. Mogla je služiti kao stabilizacija, ali u smislu težišta", dodaje.
Na konferenciji su govorili: Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu, OS RH, Ivana Bačić, dipl.ing., glavna vještakinja za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić".
Prije objave službenog izvješća reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov doznala je da je letjelica bila dorađivana i da je nosila bombu. Još uvijek se ne zna tko je letjelicu lansirao, a NATO i dalje tvrdi da nije bila naoružana.
