Pročitajte i ovo
Namjera ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića da se redefiniraju centari za gospodarenje otpadom koji još nisu izgrađeni ili u visokoj fazi realizacije, naišla je u utorak na neslaganje zastupnika HDZ-a i SDP-a u saborskom Odboru za okoliš.
Dobrović je, na tematskoj sjednici Odbora, kazao kako su u nekoliko posljednjih godina vidljivi pozitivni pomaci u gospodarenju otpadom, ali kako je stanje nezadovoljavajuće te kako sustav treba mijenjati.
Ocijenio je da je sadašnji sustav previše oslonjen na izgradnju centara za gospodarenje otpadom, koji je zamišljen kako bi prihvaćao i konvertirao u energente miješani komunalni otpad, što smanjuje količinu otpada, ali ne može ispuniti uvjet EU o povećanju udjela odvojenog otpada na 50 posto do 2020.
"Obvezu odvojenog prikupljanja papira, stakla, metala i plastike do 50 posto centri ne mogu ispuniti i ne vrijedi pristup – centri će sve riješiti", kazao je ministar Dobrović, koji je uvjeren kako je nužan opći konsenzus oko odvajanja otpada na kućnom pragu, a važnom komponentom smatra i kompostiranje.
Istaknuo je kako odvojeno prikupljanje ne treba shvatiti kao ugrozu centara, ali i podsjetio da Hrvatska ima dva izgrađena centra za gospodarenje otpadom i da su dva u vrlo zreloj fazi realizacije te najavio da će se preostali planirani centri redefinirati s ciljem da im se znatno smanji ulaz.
Sortirne linije
Uvjeren je da se dobar dio otpada može iskoristiti kroz reciklažna dvorišta u kojima bi uveo sortirne linije, a da bi centri trebali obrađivati svega 35 posto otpada.
"Shvatite to kao nešto što ide u prilog građanima, jer su nastali veliki otpori da mi želimo srušiti postojeća rješenja, nije nam to želja, ali molim da se shvati da centar ne može ostvariti zacrtane ciljeve", kazao je Dobrović.
Mostov zastupnik Josip Katalinić također inzistira na konceptu kružnog gospodarenja otpadom te upozorava da centri pretpostavljaju veliku količinu miješanog otpada, a uvjeren je da će odvojeno prikupljanje srušiti centre.
Branko Bačić (HDZ) upozorio je, međutim, kako je Hrvatska kroz pristupni ugovor potpisala obvezu zatvaranja postojećih odlagališta i izgradnju centara za gospodarenje otpadom.
"Ako to napuštamo, teško će ići, morat će se mijenjati strateški dokumenti države i prostorni planovi, za što imamo kratko vrijeme od tek dvije godine u kojima moramo ispuniti potpisane obveze ili uvjerili u drugo onoga s kim smo potpisali", rekao je Bačić.
'Ako ukidamo Centre, kako ćemo onda gospodariti otpadom?'
I SDP-ov Davor Penić podsjetio je da se već puno uložilo u Centre te da su neki su već dobili građevinske dozvole i projekti su već krenuli u realizaciju, a ministra je upitao kako će se nadoknaditi ti troškovi.
Njegov stranački kolega i donedavni ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović uvjeren je, pak, da ni jedan Centar ne isključuje razvrstavanje otpada na kućnom pragu. "Ako ukidamo Centre, kako ćemo onda gospodariti otpadom u Hrvatskoj", zanimalo je Zmajlovića.
I drugi sudionici tematske sjednice Dobrovića su upozorili da bi, želi li mijenjati koncept gospodarenja otpadom, što prije trebao izići s prijedlogom, kako bi se svi sudionici na vrijeme mogli prilagoditi.
Maras naveo vlastiti primjer
Gordan Maras (SDP) je izračunao i na vlastitom primjeru pokazao kako bi kao građanin mogao uštedjeti na odvozu otpada. "150 puta godišnje se prazni moja kanta, ja plaćam puno za prazno", ističe Maras.
Osim na prečest odvoz i kante velikog volumena, građani prigovaraju i zbog obveze plaćanja pune cijene odvoza otpada za primjerice vikendicu u kojoj rijetko ili nikako borave.
Prošle godine inspekcija je otkrila nepravilnosti u 128 gradova. Kazne su tek neke potaknule na djelovanje. (B.V./J.R./Hina)
