Vladine izmjene Ovršnog zakona zbližile su dvije potpuno suprotstavljene strane u postupku Ovrhe. Udruge "Blokirani" i Agencija za naplatu dugova - našle su zajednički jezik. Potpisali su sporazum o naplati dugova i ne samo to, i jedni i drugi su nezdovoljni i traže odgodu izmjena zakona koje će Vlada za desetak dana predložiti Saboru.

Galerija


Jedna od kritika izmjena ovrnog zakone je što Fina i dalje ostaje u postupku ovrhe. No kako će se ovrh provoditi elektroničkim putem troškovi bi se trebali značajno smanjiti.Tako bi dužnik sa dugom do 5 tisuća kuna plaćao fiksni trošak od 200 kuna, dok oni s iznosom većim od 5 tisuća kuna plaćali bi troškove 300 kuna.

Vezani članci Goran Aleksić s kolegama u Saboru (Foto: Pixell) Oporba predlaže "mini antiovršni paket": "Zatezna kamata ne može biti više od 100 kuna" Mjere za blokirane (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Kritike i pritisci urodili su plodom: Vlada je ubrzala izradu novog ovršnog zakona

"Potrebno je maknuti sve one čimbenike koji ne trebaju sudjelovati u procesu naplate, a pritom imaju negativni rezultat da genereiraju ekstra dodatni trošak", rekao je Sarajko Baksa iz Udruge blokiranih. 

Pod kritikom je i vraćanje ovrhe sudu uz zadržavanje javnih bilježnika pa će tako sud i javni bilježnici malo loptati s predmetom. Prvo će vjerovnici prijedlog ovrhe slati sudu pa će onda sud odabrati javnog bilježnika koji će provoditi ovrhu.

Od suda odabrani javni bilježnik će zatim provoditi postupak, morat će dužnika obavijestiti o tome tko je pokrenuo ovrhu i dati mu 15 dana da dug plati ili ospori.

Nakon provedenog postupka javni bilježnik predmet ponovno vraća na sud koji će na kraju samo donijeti konačnu odluku i pravomoćno rješenje.

"Smatramo da će se pod broj jedan teško provesti, broj dva da će trajati znatno duže i time automatski poskupiti cijeli postupak u konačnici koji će zbog zatezne kamate i zbog cijele procedure platiti sam dužnici", rekao je Matija Arapović, predsjednik Udruge za naplatu potraživanja. 

Prijedlozi za poboljšanje Ovršnog zakona dolaze i iz same vladajuće koalicije. Jedan od prijedloga je da iznos kamata ne smije toliko porasti da bi na kraju bio veći od samog iznosa glavnice koju dužnik mora vratiti.

"Kada procesi traju dugo onda to može preći iznos glavnice i onda to prelazi u jedne velike iznose. Drugi prijedlog je da se promijeni rade naplate da ljudi prvo vraćaju glavnicu, zatim trošak. a tek na kraju kamate", rekao je Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a.

Dok blokirani traže da se jedina nekretnina potpuno zaštiti od ovrhe, izmjene zakona propisuju da se nekretnina ne može ovršiti za dug ispod 40 tisuća kuna i da se deložacije ovršenih ne provode zimi.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr