Na dnevnom redu današnje sjednice Sabora naći će se i Interpelacija o radu Vlade zbog nečinjenja u vezi s učestalom zloporabom ustaškog pozdrava "Za dom spremni".

Galerija


Interpelaciju je lani u proljeće podnio Klub SDP-a, a neposredni povod bila je spomen-ploča jedanaestorici poginulih HOS-ovaca, s pozdravom "Za dom spremni", koja je bila postavljena u Jasenovcu.

Vezani članci Marko Perković Thompson (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL) Ravnateljstvo policije o presudi za uzvikivanje pozdrava ZDS na javnom mjestu i hoće li policija za to podnositi prekršajne prijave: "Apsolutno" Ustaški pozdrav ispisan na spomen-ploči novinarima i tehničarima ubijenim u Domovinskom ratu (Foto: HND) "Ovo je uvreda našim ubijenim kolegama": Na spomen-ploči novinarima stradalima u Domovinskom ratu ispisan ustaški pozdrav

Podsjetili su pritom na odluku Ustavnog suda iz svibnja 2016. godine u predmetu "Miljak". Josip Miljak je kao predsjednik HČSP-a organizirao komemoraciju Juri Francetiću u Slunju, tijeko koje je izvikivao "Bog i Hrvati, za dom", dok su iz publike odgovarali "spremni", podižući desnu ruku u zrak.

Ustavni sud potvrdio je odluke prekršajnih sudova koji su Miljka proglasili krivim za prekršaj protiv javnog reda i mira zbog korištenja pozdrava "Za dom spremni". U obrazloženju je navedeno, između ostalog, i da su "žalitelji iznosili neprihvatljive političke poruke, na kojima se Republika Hrvatska kao samostalna i nezavisna, suverena i demokratska država ne temelji".

Kao drugi slučaj podnositelji Interpelacije navode odluku istog suda o predmetu "Šimunić" od studenoga 2016. Nogometaš Josip Šimunić bio je osuđen za povredu zakonske odredbe koja na sportskim natjecanjima zabranjuje "pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti".

Josip Šimunić (Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL)
Josip Šimunić (Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL)

U obrazloženju presude Visokog prekršajnog suda navedeno je da je "nesporna... činjenica da je navedeni uzvik, bez obzira na njegov prvotni hrvatski književni i pjesnički značaj, korišten i kao službeni pozdrav ustaškog pokreta i totalitarnog režima Nezavisne Države Hrvatske, koji se nalazio i na svim službenim dokumentima, bilo u izvornom obliku 'Za dom i poglavnika spremni' ili u njegovim skraćenim oblicima 'Za dom spremni' odnosno 'Za dom', a koji pokret je iznikao iz fašizma, temeljenog između ostalog i na rasizmu, pa time i simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti, manifestaciju rasističke ideologije , kao i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti".

Ustavni sud u svojoj je odluci prihvatio to obrazloženje i utvrdio da se za pozdrav "Za dom spremni" ne može koristiti opravdanje da se radi o nekakvom "starom hrvatskom pozdravu" već o riječima koje danas imaju karakter govora mržnje i diskriminatorno obilježje kojem u hrvatskom ustavnom i pravnom poretku nema mjesta.

SDP-ovci traže od Sabora da jasno obveže Vladu da svojim djelovanjem spriječi korištenje simbola i pozdrava koji su u Hrvatskoj zabranjeni na temelju Ustava, zakona i jasne sudske prakse.

U veljači 2017. godine Vlada je osnovala Vijeće za suočavanje s prošlošću, u kojem je bilo 17 osoba - pravnika, povjesničara i politologa, i koje je trebalo "postići neki minimalni konsenzus u pogledu prošlosti, koje bi onda omogućilo Vladi da se nekako proba kroz zakonodavstvo, kroz neke druge inicijative, nositi s tom prošlošću", kako je kazao Tihomir Cipek, jedan od članova tog Vijeća.

Obilježje HOS-a s natpisom Za dom spremni (Foto: Dino Stanin/PIXSELL)
Obilježje HOS-a s natpisom Za dom spremni (Foto: Dino Stanin/PIXSELL)

Vijeće je nakon godinu dana donijelo preporuke i smjernice o odnosu prema simbolima totalitarnih režima, u kojima je između ostalog navedeno i kako je pozdrav "Za dom spremni" suprotan Ustavu RH, ali se može iznimno koristiti, i to samo na grbu HOS-a, uz prethodno dopuštenje.

"To je jedna službena tolerancija, koja je sad naslijeđena i koja se striktno regulirano može tolerirati. Crvena zvijezda i komunistički simboli nisu sporni. Svi znamo da su ti simboli bili dvoznačni i da oni imaju i svoju negativnu konotaciju, uz pozitivnu (antifašistička borba). Preporuke idu da ona obilježja koja se mogu provesti kroz Ustav, mogu se provesti pod regulativu zakonskim aktima, ako do tih situacija dođe", rekao je tada predsjednik tog Vijeća Zvonko Kusić.

Spomen-ploča jedanaestorici poginulih HOS-ovaca, sa pozdravom "Za dom spremni", u rujnu 2017. godine skinuta je u Jasenovcu i postavljena kod spomen-obilježja Trokut u Novskoj. No, pozdrav uklesan u ploču i dalje nije uklonjen.