Niski vodostaji zabilježeni su u cijeloj Hrvatskoj. Ekipa Dnevnika Nove TV prošetala je uz rijeku Savu u Zagrebu gdje su izmjerili vodostaj od 292 centimetra što je tek 40-ak centimetara niže od najnižeg izmjerenog vodostaja u povijesti.
Slična je situacija, primjerice, i na Kupi ili Dravi. Problemi s niskim vodostajima postoje i drugdje u Europi, a zbog niskog vodostaja Rajne u Njemačkoj, problem, prije svega imaju brodovi koji onuda plove.
Posljednjih se godina sve češće mjere ovakvi niski vodostaji pa se postavlja pitanje jesmo li sami izazvali ovo stanje.
Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a, za Dnevnik Nove TV kazao je da su niski vodostaji povezani s klimatskim promjenama ističući da je su u čitavoj sjevernoj hemisferi svibanj, lipanj i srpanj bili jako topli.
"Nakon tih toplih valova povećalo se isparavanje s površina, a k tomu treba dodati da imamo i manjak oborina“, kazao je upozoravajući da je Sredozemlje jedno od dvije svjetske regije za koje je Međunarodni panel za klimatske promjene potvrdio da su najugroženije po pitanju suša, a toga će, ističe klimatolog, biti i u sljedećim desetljećima.
"Sve ovisi o emisiji fosilnih goriva"
Klimatske su se promjene u 20. stoljeću prvenstveno očitovale u toplim valovima i toplinskim ekstremima. Međutim, smatra Güttler, u budućnosti će se sve više promjene događati u hidrološkom ciklusu. "Sjever Europe doživljavat će srednju količinu oborina, ali južna Europa će imati oborinski deficit, pogotovo u ljetnim mjesecima“, dodaje.