Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je uložila oko 200 milijuna kuna u podizanje trajnih nasada voća. Od Slavonije do Dalmacije nikli su novi voćnjaci.


Sve je izgledalo obećavajuće dok nisu prve voćke urodile plodom. Nesređeno tržište i uvoz guše mladu proizvodnju šljiva, bresaka i nektarina pa očajni voćari prijete da će raskrčiti nasade koje je sufinancirala država.

Vezani članci Videozid: Hrvoje Krešić, uvoz i izvoz - 4 Jesmo li ove godine više uvozili ili izvozili? Svjetska velesila postala jedan od najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera Slika nije dostupna PRIJETI NAM GUBITAK 332 MILIJUNA EURA Novac stoji, ljudi čekaju, a političari krivnju prebacuju jedni na druge

Grane se objesile od težine plodova i šljiva ne može biti ljepša i slađa. Unatoč tomu, voćare boli glava.

'Bankari i trgovci najveću zaradu odnose nama, tako da nakon ove berbe ne ostane ništa', kaže voćar iz Kneževih Vinograda Dominik Vuković. Niska otkupna cijena i uvoz uništavaju domaću proizvodnju. Tako za kilogram konzumnih šljiva voćari danas mogu dobiti najviše 2 kune. Još dvije nedostaju da pokriju troškove proizvodnje i nešto zarade.

'Jednostavno smo prepušteni tržištu koje nas ucjenjuje i jednostavno nakupci nam nude tako male otkupne cijene', ističe Zoltan Tot iz poljoprivredne zadruge Darđanka. Voćari od države traže zaštitnu cijenu za svoje proizvode. Na taj će način država zaštititi i svoj ulog.

'Imam osjećaj da smo prevareni zato što nas je država poticala i ne mala sredstva uložila u ovaj projekt putem kapitalnih ulaganja i poticaja, a mi smo sada dovedeni pred zid jer svoju robu prodajemo u bescjenje', sitiče Vuković.
Zadnji dio posla bio bi urediti tržište. No, to je u Hrvatskoj mnogo teže nego kopati, saditi i mučiti se pet godina dok voćke ne urode plodom.
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju