Saborski klubovi podijeljeni oko Vukelića

HSS i HSLS, pak, traže da se članovi Vlade više ne imenuju u nadzorne odbore, a HSP svoj glas uvjetuje dodatnim informacijama.

Pročitajte i ovo Afera Brodosplit: Vukelić nije došao svjedočiti Mesić: 'Ministri ne bi trebali biti u nadzornim odborima'

SDP-ovci su isticali da je Vukelić, kao predsjednik Nadzornog odbora Brodosplita, politički i moralno odgovoran za nezakonitosti u tom brodogradilištu, a HDZ-ovci su se, ustavši u obranu ministra, pozivali na navode iz Državnog odvjetništva koje za moguće nezakonitosti ne sumnjiči Nadzorni odbor, već članove Uprave.

SDP-ovi zastupnici podsjećali su, pak, na Vukelićevu izjavu iz
travnja 2006. da je Uprava Brodosplita sve ugovore potpisala uz
suglasnost Nadzornog odbora, da je upoznat sa svim elementima iz spornih ugovora, da su ugovori dobri i da u njima nema ničega štetnoga.

- Prema tome ministar Vukelić nije djelovao u neznanju ili krajnjem nemaru. On je pokazao upornost u zaštiti onih koji čine kazneno djelo, on je inzistirao da se ovo kazneno djelo provede, rekao je Nenad Stazić (SDP).

Slavko Linić (SDP) proziva Vukelića jer nije, na prva saznanja o
mogućim štetnim ugovorima, pokrenuo neovisni unutarnji nadzor u Brodosplitu.

SDP-ovci nisu prihvatili Vukelićevo obrazloženje da Nadzorni odbor nije znao da bi sporni ugovori mogli biti štetni, jer mu je Uprava zatajila podatke, podsjećajući da Zakon o trgovačkim društvima propisuje da Nadzorni odbor u svako doba može od Uprave zatražiti izvješće o poslovanju tvrtke, te sazvati glavnu skupštinu.

Nikola Vuljanić (HNS) rekao je da o radu i odgovornosti ministra
Vukelića svjedoči i podatak da je karlovačka policija protiv njega
podnijela kaznenu prijavu zbog "afere u Kauflandu", da je ta prijava dvije godine ležala u Državnom odvjetništvu, ali je povučena samo 48 sati nakon što je Vukelić imenovan ministrom.

HNS-ovac Željko Kurtov pozvao je austrijski Interpol da utvrdi je li
Vukelić kriv ili nije, budući da bi istraga splitske policije, po
njegovu mišljenju, mogla trajati godinama.

- Bojim se u tom slučaju za zdravlje ministra Vukelića koji je
početkom rata donio potvrdu u Ured za obranu da je jako bolestan i da ne može braniti Domovinu, rekao je Kurtov.

Vukelić je za spomenutu aferu Kaufland rekao da je bila dio
"političkih procesa i progona HDZ-ovaca 2000., kada je trebalo sve HDZ-ovce pohapsiti i to je predvodio SDP", dok je tvrdnje Kurtova da nije htio braniti Hrvatsku nazvao "notornim lažima".

Andrija Hebrang (HDZ) je SDP-ov zahtjev nazvao "političkim
pamfletom", optuživši tu stranku da vrši pritisak na nadležne
institucije i onemogućava ih da vode neovisnu istragu u Brodosplitu.

- Kažu da je ministar kriv jer je dao suglasnost na materijale koje su mu drugi pripremili. Kako to onda gospođa Ingrid Antičević Marinović nije bila kriva što je dala suglasnost za dodjelu benzinske tvrtke klijentu svoga supruga, a oslobođena je zato što su joj to pripremili drugi. Ne možemo imati dva mjerila za istu odgovornost, poručio je SDP-ovcima.

SDP-ova je osnovna namjera, ocijenio je, osporiti činjenice da za mandata ove Vlade rasla stopa BDP-a bez dodatnog zaduživanja, da je smanjeno novo zaduživanje, da je pala nezaposlenost, kao u Vukelićeve zasluge za, primjerice, osnivanje poduzetničkih zona, restrukturiranje brodogradnje, itd.

Hebrang je pozvao SDP-ovce da progovore o svojim aferama, poput Viktora Lenca, Riječke banke, Excelsiora, Plive, itd.

Tonči Tadić (HSP) rekao je da HSP-ova potpora SDP-ovu zahtjevu ovisi o odgovoru na pitanja je li Vukelić u Nadzornom odboru dobivao kvalitetne podatke, te je li, kada je doznao da Državno odvjetništvo vodi istragu, na bilo koji način reagirao u Brodosplitu.

Šest milijuna američkih dolara, za koliko je, navodno, spornim
ugovorima oštećen Brodosplit, samo je, tvrdi Tadić, vrh ledenog
brijega stanja u brodogradilištima, a za Vukelićevu ulogu u tomu kaže da jedan ministar uopće ne bi trebao sjediti u nadzornim odborima.

Da ministri, odnosno političari uopće, ne bi trebali sjediti u
nadzornim odborima smatra i Ante Markov (HSS), koji s HSLS-om predlaže zaključak kojim bi se Vladu obvezalo da utvrdi odgovornost Nadzornog odbora u odnosu na sumnje za nezakonitost poslovanja, da povuče članove Vlade iz nadzornih odbora tvrtki u većinskom državnom vlasništvu te pripremi propise kojima bi se i ubuduće stalo na kraj toj praksi.