Nakon što je u ponedjeljak prijepodne u potpunosti opovrgnuo iskaz s vlastitog suđenja u kojem je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog suučesništva u ubojstvu Stjepana Đurekovića, i početak drugog djela današnjeg svjedočenja Krunoslava Pratesa započeo je senzacionalnim tvrdnjama. Tako je ustvrdio da su ga njemačke tajne službe pokušale dva puta oteti kako bi ga predale, kako je rekao, "Amerikancima".
"To su pokušali prikriveni istražitelji 2004. ili 2005., ne sjećam se točno, i mislim da iza toga stoje njemačke tajne službe", rekao je Prates nakon što mu je predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster dopustio da objasni ove tvrdnje. Prates je iznio detalje njegovih susreta s prikrivenim istražiteljima koji su u prvoj polovini dvijetisućitih, predstavljajući se kao izdavači koji žele objaviti špijunski roman na temu hrvatske emigracije, stupili s njim u kontakt.
Prates je u nepovezanoj priči objasnio da ga se htjelo povezati s otmicom američkog zrakoplova koji su oteli hrvatski emigranti te da ga se htjelo izručiti Amerikancima jer je, kako je rekao, "tada počelo s mučenjima u vezi s Irakom".
Prates otkrio da je lagao: 'Sve sam izmislio kako bi unio napetost u priču!'
Nakon toga su suci, ne obraćajući dalje pozornost na priču o navodnom pokušaju otmice, od Pratesa zatražili iznošenje detalja oko puta u mjesto Zuendorff na dan ubojstva Stjepana Đurekovića, u svezi s čim je već tijekom ovog suđenja iskaz iznijelo nekoliko svjedoka. To putovanje na sam dan ubojstva trebalo je Pratesu poslužiti kao alibi u odnosu na optužbe da je neposredno sudjelovao u tom ubojstvu.
Prates je opisao kako je s odvjetnikom Andresom Jelićem, sinom predsjednika Hrvatskog narodnog odbora (HNO), svojim bratom Hrvojem te dvojicom hrvatskih emigranata koji su u Zuendorffu trebali dobiti politički azil, otputovao u ovo bavarsko mjesto na termin zakazan kod povjerenstva za odobravanja azila. Prates je pred povjerenstvom u Zuendorffu trebao djelovati kao prevoditelj.
Nakon toga je Prates svjedočio o sastanku s Perkovićem na Mallorci nedugo nakon ubojstva Đurekovića. Prates i Perković povremeno su se kao suradnici sastajali na raznim lokacijama po Europi. Svjedočeći o susretu u Mallorci, Prates je rekao da se tom prilikom razgovaralo o ubojstvu Đurekovića, a on sam je, po vlastitom iskazu, bio ljut što "nije bio upućen" u planirano ubojstvo i zbog toga što je uloga Perkovića "kao vodećeg časnika" bila, kako je rekao, da ga zaštiti od mogućih optužbi, a ne da ga dovodi u vezu s ubojstvima emigrantskih političara.
No, kako je dodao Prates, Perković se nije "kompromitirajuće izjašnjavao" o ubojstvu odnosno nije nikada ništa direktno rekao o ubojstvu u smislu toga tko ga je počinio. "Perković je pravi profesionalac, nije se izjašnjavao ni o čemu", rekao je Prates.
Državni odvjetnik je Pratesa nakon toga još jednom upitao zbog čega je tako dugo čekao sa svojim povlačanjem kompromitirajućeg iskaza u kojemu je porekao da je Josipu Perkoviću predao ključ garaže u kojoj je ubijen Đureković, a što je i ključni detalj u podizanju optužnice protiv Perkovića i Mustača.
Predsjednik sudskog vijeća Dauster je Pratesa upozorio da je suzdržavanje od davanja istinitog iskaza u trenutku kada se drugi zbog toga nalaze u zatvoru također krivično djelo.
"Najkasnije od 2005. kada je za Perkovićem raspisana tjeralica ste znači svjesno zadržavali za sebe izjavu koja bi bila oslobađajuća", rekao je i državni odvjetnik Weiss.
Prates je objasnio kako je nakon svoje presude 2008. državnom odvjetništvu pokušavao objasniti da je iskaz krunskog svjedoka Vinka Sindičića potpuno lažan. Prates je odvjetništvo optužio da su njegovo pismo, upućeno odvjetništvu, u kojemu on optužuje Sindičića za lažni iskaz poslalo samom Sindičiću, bivšem djelatniku jugoslavenske Službe državne sigurnosti, koji je pak sve to proslijedio na uvid Pratesu.
Nakon što je Prates sudskom vijeću i odvjetnicima pokazao navodni faks koji je dobio od Sindičića, sudac Dauster je prekinuo današnje ročište na pola sata. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Duboko ispod površine
izdana upozorenja
Nesreća na radu
