STRUČNJACI UPOZORAVAJU 'Zemlja je u velikoj opasnosti, većoj nego što ljudi žele znati'

Zemlja pred klimatskim kaosom

Nikola Visković, utemeljitelj kulturne botanike i kulturne zoologije u Hrvatskoj, ocjenjuje da politika i mediji svakodnevno opsjedaju ljude političkim informacijama pa oni zbog toga nemaju volje misliti o strateškim i planetarnim pitanjima odnosa čovjeka prema prirodi.

"Daj svoj maksimum za život na Zemlji – nultom tolerancijom prema nezakonitoj trgovini divljim vrstama" Ovogodišnji slogan Svjetskog dana zaštite okoliša Glavni problem današnjice nije više ni politički niti kulturološki, nego problem klimatskog kaosa pred kojim se nalazimo. Idućih desetljeća, unatoč svim međunarodnim konferencijama o zaštiti atmosfere, doći će do katastrofičnih klimatskih promjena diljem svijeta, upozorava Visković.

Krivnjom čovjeka atmosfera se ubrzano zagrijava, razrjeđuju se zemljini polovi, glečeri nestaju silnom brzinom, nastaje veliki nered u odnosima kiša i morskih struja, gube se sezonske razlike, mediteranski pojasi diljem svijeta postupno dobivaju pustinjska obilježja, prašume nestaju, tundre pate od suše i izbijaju požari u nikad do sada viđenim razmjerima koji će ih uništiti.

Sve to dodatno zagrijava atmosferu pa u idućih 50 godina možemo očekivati premašaj scenarija od rasta temperature za 2-3 stupnja, kaos u svim parametrima klime i podizanje razine mora za barem metar. Ti su procesi, izgleda, nezaustavljivi, a mi se u Hrvatskoj bavimo politikantstvom, kaže Visković.

Zapadna komotnost cijena ekološkog sloma

Kako je moguće da unatoč takvim informacijama javnost ostaje hladna i neučinkovita?

Predavač filozofije odgoja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu Tomislav Krznar objašnjava da je 'paradigma znanja' koju imamo nastala u novom vijeku, u vrijeme kad je čovjek bio slab u odnosu na prirodu, i da je cilj te paradigme ovladavanje nad prirodom. 'Ona je rezultirala time da se priroda smatra neprijateljem', kaže Krznar i napominje da je u međuvremenu znanstvena i tehnička moć čovječanstva toliko ojačala da se čovjek nikako više ne može smatrati slabim.

U tome se otvara cijeli niz proturječja unutar kojih prirodi, znači i sebi – jer i čovjek je priroda – stvaramo neviđenu štetu, kaže Krznar i precizira: 'Tehno-ekonomsko-znanstveni sklop' stvara velike količine otpada i emitira štetne plinove, a sve da bi multiplicirao ljudsku komotnost.

'Svake dvije godine mijenjamo mobitel koji biva proglašen otpadom koji proizvode kineska djeca za 2-3 dolara na sat. Odnos prema prirodi je odnos prema cjelini života. On je kod nas, definitivno, destruktivan. Da budemo brutalno jasni, mi Europljani i zapadnjaci uništavamo tu prirodu', zaključuje Krznar.

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović poručio je kako su očuvani okoliš i prirodno bogatstvo dragocjeni resurs prema kojemu se ne smijemo odnositi kao vlasnici nego kao zaštitnici jer o njima ovisi i kvaliteta našega života, te istaknuo kako veliki pritisak na okoliš predstavlja otpad

Pozitivni nastupi pape Franje

Visković pozdravlja nastupe pape Franje koji traži skromnost, solidarnost i međusobnu pomoć te smanjivanje potrošnje. Ne možemo izaći uz krize ako ne smanjimo potrošnju, posebno mesa čija proizvodnja po farmama intenzivno zagađuje vodu i tlo. Dalmacija ide u saharsko područje, kaže, već vidimo elemente suptropske klime i ona nam ne gine, nema proljeća i jeseni, nego ljeto i malo zime.

Kakvu ulogu u tome ima obrazovanje o prirodi, kojem je svaki građanin Hrvatske tijekom svoga školovanja izložen najmanje desetak godina?

Krznar smatra da je prirodoslovlje neadekvatan i preopsežan termin da bi ga upotrebljavali za takve potrebe. Kad u tom kontekstu kažete prirodoslovlje, tretirat ćete ga kao neprijatelja, a oni će vas onda 'kontradetektirati' i nećete ništa postići, kaže.

Visković smatra da je čovjek izgubio kontakt s prirodom, ali je to neznanje sekundarno u odnosu na klimatski kaos o kojemu ljudi gotovo ništa ne znaju, novinarstvo gotovo ništa ne prenosi, a inteligencija ne zna i 'ne obavlja svoj prosvjetiteljski poziv'.

Umjesto da završi u okolišu, na nekom odlagalištu ili još gore, po livadama i šumama, otpad moramo razdvajati, reciklirati i kompostirati Ministar Slaven Dobrović I onda se pojavi jedan akademik u Zagrebu koji tvrdi da nikakvih problema nema. On je zastao na pozicijama učenjaka od prije 30 godina, kada je pola njih sumnjalo da su klimatske promjene pretjerivanje. Danas ih više nema, složili su se, demantiralo ih je zbivanje o kojima postoje nedvojbeni i očiti dokazi, kaže Visković.

Mi imamo činjenice, ali između činjenica i vrijednosti je veliki skok. Mi znamo sve o onome što čini štetu, ali ne djelujemo da ih smanjimo, kaže Krznar.

Velike prelome u povijesti nije nikada bilo lako uočiti, a danas je sve teže zbog jakog ubrzanja povijesti… sociologija je gotovo nestala jer nema više društvenih zakonitosti, kaže Visković.

Vjernost kao kod roda

'Trebali bismo iz temelja promijeniti obrazac u obrazovnom sustavu, da shvatimo da čovjek nije gospodar prirode nego njezin dio. Ali, civilizacije postoje na svoje načine stoljećima i milenijima. Teško da možemo zahvatom u karakter odgojno-obrazovnog sustava to promijeniti. Naš način života, koji je baziran na vrijednostima apsolutne ljudske dominacije, problematičan je u temelju i kad čovjek shvati da je dio toga svijeta, a ne njegov gospodar, onda se stvari mijenjaju', kaže Krznar.

'Dokle god mislimo da imamo pravo intervenirati u genetski sklop biljaka i mijenjati GMO, ili proizvoditi ljude s osobitim svojstvima, to proizlazi iz činjenice da smo mi vladari i 'supremati', a ne dijelovi sustava. Kad shvatimo da smo dio prirode, iz toga će proizići naša odgovornost. Ako pak znamo da nešto možemo ispraviti a to ne učinimo, to stvara spektar moralnih problema', poručuje Krznar.

Godišnja vrijednost ilegalne trgovine divljim vrstama iznosi između 8 i 20 milijardi eura te je po vrijednosti odmah iza ilegalne trgovine drogom i oružjem Visković smatra da prvo treba promijeniti udžbenike. 'Nema ljepšeg i zanimljivijeg znanja od znanja o prirodi. Nema ljepše bajke od bajke koje je priroda ispričala. A u udžbenicima uče dosadne bedostoće o građi kostiju žabe ili probavnom sustavu kukca. Ma koga to briga i što će time postići? Dosadno je i meni koji sam zaljubljen u prirodu i koji sam se, nakon trideset godina predavanja prava na sveučilištu i napisanih 15 knjiga, okrenuo prirodi i napisao dvije velike knjige i sada sam završio treću', kaže Visković.

On kritizira udžbenike da ništa ne kažu o ponašanju životinja, u čemu se kriju mnogi odgovori i u kojem doznajemo kako ćemo pomoći životinjama. I među životinjama postoje osjećaji, postoji ljubav. Par roda cijelog života ostaje zajedno. Ali, one ne zimuju zajedno, jedna roda iz našeg para zimuje u Turskoj, a druga u Libiji. Cijeli život ostaju vjerne jedna drugoj, ali ženka ne začinje sa svojim partnerom nego sa drugim. Na taj način postižu biološki diverzitet i zdravo potomstvo. Iz istih razloga je i u našim brakovima desetak posto djece koja se začnu s drugim partnerima, kaže Visković, ali to nećete naći u udžbenicima.

Za sada računaju samo na entuzijazam

Je li naš obrazovni sustav podešen tako da nas podučava u prihvatljivoj paradigmi znanja ili se nalazimo izvan nje?

'Mislim da se nalazimo na razmeđu. Mnogi elementi pripadaju prošlosti, a postoje kvalitetna naslućivanja koraka prema boljem', kaže Krznar. On posebnu pažnju ukazuje na škole u prirodi koje već dugo postoje u različitim obrazovnim programima, zatim na zelene grupe u vrtićima u kojim se zauzima za čuvanje energije, recikliranje resursa, uči se o obazrivom odnošenju prema životinjama, o tretmanu mesne hrane itd.

To je lijepa stvar koju treba istaknuti. Nažalost, to još počiva na entuzijazmu, ali je ipak neka vatra na kojoj se mnogo ljudi može ugrijati, kaže Krznar. U obrazovnom sustavu treba entuzijazma, ali treba ići od entuzijazma prema strukturama. Ne vjerujem u promjene odozgo jer je sfera političkog samo odbljesak centara moći, napominje Krznar.

Ni Hrvatska nije pošteđena ilegalne trgovine pa je tijekom prošle godine inspekcija zaštite prirode zaplijenila 417 primjeraka strogo zaštićenih vrsta. Uglavnom se radilo o kopnenim kornjačama i pticama pjevicama, ali i krznu risa, prepariranih vukova i sličnom Viskoviću se čini da se u obrazovnom sustavu stvari pomalo mijenjaju, neki novi udžbenici nastoje biti i zanimljivi, a čini mu se, kaže, da i nastava ekologije pomalo ulazi u kurikule.

'Odgajanje za prirodne znanosti i medicinu može biti uzbudljivo studentima i korisno za čovječanstvo. I ono može zavesti. A pravo, politologija i slične struke… to je formiranje generacije za birokrate i trutove', kritično će Visković koji je i sam pravnik.

Razmimoilaženja između strateških dokumenata koji se temelje na održivom razvoju i prevladavajućeg smjera javnosti, politike i obrazovanja Krznar smatra razumljivim.

Strateški dokumenti zahvaćaju budućnost desetljećima, ali mi govorimo o ovom trenutku. To je uglavnom još uvijek samo riječ koja nije postala djelovanje, a djelovanje će postati kad se promijeni svijest, jer znate ono Einstenovo, ne možete riješiti problem u sferi u kojoj je nastao, kaže Krznar i zaključuje: 'Problem nije brzo nastao, neće se brzo ni riješiti, ali postoje vatre koje mogu nadahnuti njegovo rješavanje'>. (Ivo Lučić/Hina)