Svjedočeći videovezom iz zgrade mađarskog državnog odvjetništva u Budimpešti, Fazekas je u utorak kazao da mu se u proljeće 2009. javio direktor Ježićeve švicarske tvrtke Stefan Hurlimann.
"Kazao je da ima ozbiljnu ponudu za mene. Mislio sam da se radi o projektu Družba Adria pa smo pristali platiti 10 milijuna, koliko je tražio Hurlimann. Platili smo predujam od 5 milijuna eura, a moram reći kako taj novac nema nikakve veze sa Sanaderom, MOL-om niti Hernadijem", posvjedočio je Fazekas u utorak.
Ježić je na sudu ranije izjavio da je pet milijuna eura, odnosno polovinu navodnog Sanaderova mita, na račun njegove švicarske tvrtke Xenoplast došlo upravo preko Fazekasa kao MOL-ova pouzdanika.
Ponovljeno suđenje Sanaderu i nedostupnom Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada. Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju, na kojem Hernadi još nije bio optužen.
Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.
Iako je isprva govorio da će novac koji je navodno primio kao mito za premijera vratiti čak i ako Sanader ne bude osuđen, Ježić je kasnije promijenio priču. Nakon što je presuda Sanaderu od 8,5 godina zatvora postala pravomoćna, iz Švicarske je poručio da mu ona nije dostavljena, a kada je presudu ukinuo Ustavni sud, izjavio je da za povrat novca nema temelja jer nema pravomoćne presude. (Hina)
