Nova pšenica je tu, no ostali su stari problemi. Kriza seljacima nije izgovor, jer što je proizvedeno mora se i platiti. Dok su ratari punili silose, netko je ispraznio državnu blagajnu. Seljaci državu kreditiraju punih godinu dana i došli su do zida. Država poljoprivrednicima duguje više od 200 milijuna kuna. Oni su spremni razgovarati o načinu otplate tog duga, ali kažu kako teret krize ne misle nositi na svojim leđima.
'Kako u ovoj vladi imamo novac za dvije premijerske plaće? Za sadašnjeg i bivšeg? S druge strane, radnik koji dobije otkaz ne može dobiti ni naknadu s burze!', ogorčeno zaključuje Antun Laslo, predsjednik ZUSSB-a. Dodaje kako su seljaci dug države spremni i kompenzirati, jer su i oni dužni državi, u pogledu mirovinskog i zdravstvenog te za PDV. Vjeruje kako se može pronaći model po kojem bi se ta kompenzacija riješila.
>> 'Nisam ja napravio dug, tko ga je napravio neka ga i plati'
>> Dogovoren krizni namet od 3, i PDV od 23 posto
No, od cijene pšenice , ne odustaju. To im je prvi novac u ovoj godini i branit će ga , ako treba, i na cestama. 'Iskreno rečeno, prosvjedi nikad nisu bili rješenje, ali su dobra poruka. na zagrebačkoj traktorijadi bilo je samo 0,6 posto traktora sa sela, a na sljedećim će biti najmanje 30 posto!', istaknuo je Slavko Novaković, predsjednik UOPG-a. Opeku li se ovoga ljeta na pšenici, seljaci je na jesen neće posijati. Tek kada pšenice ne bude, kažu, država će biti svjesna koliko su joj potrebni i pšenica i njezini proizvođači.
Izračun - što vam ostaje u novčaniku
