Sindikalna inicijativa "67 je previše" pozvala je u četvrtak građane da svojim potpisima podrže zahtjev za raspisivanje referenduma kojim bi se dob za stjecanje pune mirovine vratila na 65 godina, kako je to bilo prije mirovinske reforme.

Galerija


Potpisi građana za raspisivanje refrerenduma prikupljat će se između 27. travnja i 11. svibnja, a sindikalni čelnik Krešimir Sever kao argument iznosi da se "u Hrvatskoj živi kraće od prosjeka EU, građani su bolesniji, teži su uvjeti rada i tehnologija je na nižim razinama".

U Hrvatskoj nema razloga za podizanje dobne granice

Vezani članci Krešimir Sever (Foto: Pixsell,Marko Lukunić) Objavljeni troškovi sakupljanja potpisa za raspisivanje referenduma: Sidikalisti potrošili manje nego su dobili Krešimir Sever (Foto: Dnevnik.hr) Sindikati zadovoljno trljaju ruke: ''Sve ukazuje na to da ćemo prikupiti i više nego dovoljno potpisa''

Sever je, kao član organizacijskog odbora inicijative "67 je previše", to poručio s konferencije o mirovinskom sustavu u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert i inicijative koju su zajednički pokrenule tri središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata.

Prema sadašnjem zakonu, svi koji su danas mlađi od 53 godine morat će raditi do 67 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža. Sindikalna inicijativa traži da se dob za stjecanje pune mirovine, bez penalizacije, vrati natrag na 65 godina, ali i da se kroz Zakon o radu otvori prostor za sve koji žele i mogu raditi nakon 65. godine, pojasnio je Sever.

"U Hrvatskoj nema nikakvih razloga da se dob za stjecanje prava na punu mirovinu digne sa 65 na 67 godina starosti. Sustav će biti relaksiraniji ako oni koji mogu i hoće ostanu raditi, dok bi, s druge strane, bolesni i izmoreni mogli sa 65 godina u punu mirovinu", ističe Sever.

Na konferenciji su iznesena iskustva nekih drugih europskih zemalja - Austrije koja je ostavila dob za odlazak u mirovinu na 65 godina i, s druge strane, Belgije koja je tu dob, poput Hrvatske, podigla na 67 godina, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo Belgijanaca i prosvjede sindikata.

I iskustva iz šireg hrvatskog okruženja pokazuju da je samo Italija podigla dob za umirovljenje, dok je u cijelom nizu europskih zemalja ona zadržana na 64 ili 65 godina starosti.

Tranzicijske zemlje u tome su jedinstvene. Slovačka je donijela u parlamentu jasnu odluku da će zacementirati dob na 64 godine, a Poljaci su je podigli na 67 godina pa vratili natrag. Uvidjeli su da nije dobro raditi do iznemoglosti i smrti.

"Slične su poruke i u Hrvatskoj, no problem je što se vlast orijentira na broj ruku u Saboru, a ne na narod. Stoga smo mi prisiljeni prikupiti potpise i provesti referendum jer onda sve te ruke u Saboru neće značiti ništa u odnosu na volju naroda", poručio je Sever.

Darko Šeperić pozvao je u ime organizacijskog odbora građane da se zajedno sa sindikatima izbore za izmjene uvjeta za odlazak u mirovinu, ocijenivši da nije ni mjesto niti vrijeme za produljenje dobi za mirovinu s obzirom na uvjete rada i životni vijek građana.

Belgija sve bogatija, ali novac se ulaže u kompanije, a ne u ljude

Govoreći o belgijskim iskustvima vezanima uz povećanje dobne granice na 67 godina, Celine Vanmoerkerke iz Belgijskog saveza sindikata poručila je da izbor postoji ,iako političari pitanje mirovina prikazuju kao da nema izbora.

"Drama oko produženja životnog vijeka je preuveličana: Vlada nam laže, a mediji samo nekritički prenose njezine odluke, bez dubljih analiza i promišljanja", ustvrdila je Vanmoerkerke.

Belgija je iz godine u godinu sve bogatija, no taj se novac ulaže u kompanije, a ne u ljude koji su stvorili to bogatstvo. U Belgiji su mirovine niske, a s prosječnom mirovinom se, kao i u Hrvatskoj, živi na granici siromaštva. Radnici stvaraju bogatstvo i sindikati traže da oni imaju korist o toga, poručila je belgijska sindikalistica.

Alexander De Brito iz austrijske Radničke komore istaknuo je da iskustva njegove zemlje, koja je dob za umirovljenje zadržala na 65 godina, pokazuju da produljenje radnog vijeka ne doprinosi održavanju mirovinskog sustava, nego rastu nezaposlenosti i manjim mirovinama. (Hina)

Bandić o brodogradilištima: "Da sam ja napravio nešto slično, bio bih na kandelaberu, tu na Jelačić placu"