Prikupljanje potpisa počinje u jeku kampanje za europske izbore, a inicijativa "67 JE PREVIŠE" okuplja tri sindikalne središnjice. Vlada ih, tvrde, nije slušala pa će sada na referendum pokušati izvesti građane jer kažu da je ovo političko pitanje.
27. travnja počinje skupljanje potpisa. Tri sindikata okupljena u inicijativu "67 je previše", traže da se mijenja zakon o mirovinskom osiguranju. "Vlada je ta koja je donijela, i njena je odgovornost i konačna i krajnja odgovornost na donošenju perverzne mjere koja je napad na ljudsko dostojanstvo", kazao je Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.
Zato žele da se odlazak u mirovinu vrati na 65 godina. "Pokušali smo Ministarstvu rada, ministru Paviću koji je bio nositelj izmjene mirovinskih zakona argumentiralo dokazati da ovakav prijedlog je nerazuman, međutim, govorili smo gluhom i slijepom", objašnjava Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Odgovor ministra očekuje se u utorak
Ministar je u ponedjeljak na službenom putu pa će tek u utorak reći što misli i o tome da se kazna za prijevremenu mirovinu smanji s 0,3 na 0,2 posto. "Po sadašnjem zakonu biste bili kažnjeni s 18 posto manje mirovine, a s našim prijedlogom je to samo 12 posto" kazala je Mirela Bojić iz inicijative "67 je previše".
Iza njih je i prosvjed protiv ovakvih zakona. No saborska većina ipak ih nije čula. Za njih je ovo političko pitanje pa žele da o njemu odluče građani. "Tko je izglasao ovaj mirovinski zakon? Tanka saborska većina pomoću, ja bih ih nazvao, saborskim profiterima, prebjezima", smatra Mladen Novosel.
A ono što je izglasano, za Gorana iz Ploča znači da će šišati još najmanje desetljeće i pol. "Jedan moj prijatelj je rekao - Pošto je moj 'ćaća' umro s 54, ja ću bit' sretan ako napunim to, ali 65 je optimalno", kazao je Goran Marković Tomak iz Ploča. "Poznato je da i konobari i frizeri imaju problema, cijeli dan stoje. Da li oni mogu fizički?", pita.
Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović referendum načelno podržava, ali u bit problema ne ulazi. "Kad uložimo i u zdravstveni sustav i u kvalitetu života, morat ćemo ići prema tome da se radi kasnije. Međutim, očekujem onda i da će životni vijek biti dulji", kazala je.
Bi li ministri potpisali?
"Nebitan je referendum, referendum je jedan od oblika izražavanja, ali ako tako druge zemlje idu, da će i Hrvatska ići. Ali mislim da svima koji žele raditi, treba to i omogućiti", smatra ministar zdravstva Milan Kujundžić.
"Nisam upoznat sa sadržajem inicijative pa ne mogu komentirati", kratko je odgovorio ministar branitelja, Tomo Medved. A za upoznati se sa sadržajem, ministar i građani imaju do 11. svibnja, do kada traje prikupljanje potpisa.
Gost Dnevnika Nove TV bio je suinicijator inicijative Krešimir Sever.
Mislite li da ćete skupiti dovoljan broj potpisa?
Očekujemo izrazito veliki broj potpisa. Naime, po svemu onome što su nam građani upućivali tijekom jeseni prošle godine i tijekom zime, očekujemo da će to stvarno biti izrazito visok odaziv.
Ljudi nas sa svih strana pitaju kad ćemo već krenuti, neki su se čak bojali da ćem oodustati, ali mi smo se samo dobro pripremali. Sad trebamo naći dovoljan broj mjesta gdje će ljudi doći i potpisati. Očekujemo da će odaziv ljudi biti i više nego dobar.
Jeste li se savjetovali s pravnicima o ustavnosti pitanja?
Jesmo. To i jest jedan od razloga što nismo išli s prikupljanjem potpisa između dvaju čitanja u Hrvatskom saboru prošle godine.
Upravo oni su nas savjetovali da je dosta 'sklizak teren' s obzirom na postojanje postojećeg, staroga zakona i pripremu novoga. Oni su nam savjetovali da pričekamo donošenje novog zakona kad će biti sve skupa jasnije. To smo i napravili.
U međuvremenu smo propitivali to pitanje na svim mogućim mjestima, od različitih stručnjaka i na kraju smo otklonili, po nama, sve moguće dvojbe i nedoumice i to je sad konačno to.
Počinjete skupljati potpise u jeku kampanje za EU izbore. Zašto?
Nije ni to slučajno. S jedne strane, mi smo na to i upozoravali. Rekli smo - ako vlast nema dovoljno razumijevanja za naše argumente i ako ne žele prihvatiti ono što doista jest razlog zašto u Hrvatskoj ne možemo raditi toliko dugo koliko se traži, s druge strane - mi ćemo odabrati vrijeme kad ćemo to napraviti.
Čekali smo da prođe Uskrs i da dođu topliji dani. To se ujedno podudara s kampanjom za europarlamentarne izbore, što nama ide na ruku. Mi ćemo to iskoristiti.
S kojim argumentima zastupate tezu da je 67 godina previše za umirovljenje?
Argumenata je više nego dovoljno. Jedan od njih je taj što Hrvati žive kraće nego što je prosjek Europske unije. Sad negdje oko tri godine živimo kraće od prosjeka.
S tim da čak do kraja ovog stoljeća mi nećemo doživjeti prosjek doživljavanja Europske unije, a da ne govorimo o razvijenijim zemljama.
S druge strane, život u zdravlju poslije 65. godine starosti - u Hrvatskoj je to prosječnih pet zdravih godina nakon 65. U Europskoj uniji je to 10 godina. Razvijenije zemlje imaju prosjek od 15, 17 ili 18 godina.
Tehnologija nam je na nižoj razini, nezdravije živimo, nezdravije se hranimo, zaštita na radu nam je na nižoj razini, bolesti su nam značajno porasle.
Mi smo čak imali jedno razdoblje, 2015. godine, gdje nam je dob doživljavanja padala. 2016. godine je stagnirala, a 2017. je ponovno padala. Dakle, svi drugi rastu, mi padamo.
Postoje pokazatelji koji govore da je, primjerice, smrtnost u Hrvatskoj od kroničnih bolesti u dobi do 65 godina starosti za 50 posto veća negoli što je prosjek Europske unije.
Ljudi pretjerano dugo rade, premoreni su radom, preizrađeni. Ljudi su umorni i bolesni. Sve je to više nego dovoljno da se ne može raditi do 67 godina, a s druge strane - i 65 godina je puno.
Tražimo više promjena i da nas građani podupru. Ovo je inicijativa za dobro svih građana. To je jednako dobro i za članove HDZ-a i za članove SDP-a, za članove bilo koje druge stranke. I za članove i za podupiratelje.
Sve njih čeka produljeni rad gdje će ih se poslodavci rješavati čim uđu u dob kad ih se mogu riješiti. Onda će im država omogućiti da rade uz mirovinu pola radnog vremena.
S tim da oni koji su najizrađeniji i ne mogu raditi do 65 godina, kamoli do 67 godina, oni neće moći raditi ni poslije. Sve u svemu, mi moramo to zapriječiti i moramo to vratiti natrag.
Čiju potporu očekujete? Nekih političkih stranaka, možda?
Pozvali smo sve u potporu, upravo zbog toga što govorimo da to nije politička inicijativa, nije inicijativa ni desnice ni ljevice. Ovdje su tri nacionalne sindikalne središnjice. Dobivamo potporu već sa svih strana i ono što je bit - očekujemo potporu nevladinih udruga, organizacija civilnog društva, političkih stranaka, slobodnomislećih građana...
Različiti oblici poslova jednostavno nisu stvoreni za rad do te mjere i građani, kao i svi oni koji misle da u Hrvatskoj to nije moguće - trebaju doći i potpisati, a pozivamo ih i da se priključe na naše štandove koji će biti širom Hrvatske.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
