Državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić obrazložio je da je institucija pravobranitelja za osobe s invaliditetom ustanovljena Zakonom o pravima osoba s invaliditetom, te da se na javni poziv za imenovanje pravobranitelja javilo 11 osoba.
Pročitajte i ovo
Zakon predviđa da, uz ostale uvjete, prednost ima osoba s invaliditetom, a nakon razgovora s kandidatima te uvidom u životopise i preporuke brojnih udruga koje se bave zaštitom i promicanjem prava i interesa osoba s invaliditetom, Vlada je prije mjesec dana odlučila Saboru predložiti da za pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom imenuje Anku Slonjšak, koja je i sama osoba s invaliditetom.
Adanić je izvijestio da je Anka Slonjšak rođena 1973. godine u Dusseldorfu, osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu gdje je i diplomirala na Ekonomskom fakultetu.
Bila je juniorska hrvatska reprezentativka u rukometu, ali je njezinu športsku, a privremeno i studijsku karijeru prekinula prometna nesreća 1992. u kojoj je ozlijedila vratni dio kralježničke moždine, posljedica čega je trajni invaliditet (tetraplegija).
Anka Slonjšak aktivno je sudjelovala u radu udruga osoba s invaliditetom i vodila je više projekata.
Upravo tu i činjenicu da je Anka Slonjšak i sama osoba s invaliditetom Ljubica Lukačić (HDZ) označila je kao dokaz da će prva hrvatska pravobraniteljica za osobe s invaliditetom svojim radom i zalaganjem te poznavanjem problematike osoba s invaliditetom kvalitetno štititi i promicati njihova prava.
"Osobe s invaliditetom prepoznale su u njoj izuzetno veliki potencijal, što je vidljivo iz brojnih preporuka koje su za nju uputile udruge, pojedinci i nacionalni savezi osoba s inavliditetom", kazala je Lukačić.
Imenovanje Anke Slonjšak podržao je i Klub SDP-a, u ime kojega je Vesna Škulić kazala kako vjeruje da će ona svoj posao obavljati kvalitetno, te, bez utjecaja politike, snažno zagovarati građanska, politička, socijalna, ekonomska i kulturna prava osoba s invaliditetom.
No, upozorila je na brojne probleme s kojima se danas suočavaju osobe s invaliditetom, da društvo prema njima često postupa stereotipno i s predrasudama, da ih trajno diskriminira i oduzima priliku na jednake mogućnosti.
Škulić je kazala kako veliko broj osoba s invaliditetom živi ispod granice siromaštva, da njihova primanja često ne mogu pokriti ni osnovne životne potrebe.
Sabor je kratko raspravio i prijedlog izmjena Zakona o elektroničkoj trgovini, kojima bi se, sukladno direktivama EU, potrošačima omogućila sudska zaštita (privremena mjera) i izvansudska nagodba kao oblik zaštite od neželjene elektroničke pošte (tzv. spamovi).
Kao poslovi koji se i dalje ne bi mogli sklapati putem interneta navode se emisije elektroničkog novca, ugovori o kupoprodaji nekretnina i druga prava vezana uz nekretnine, ugovori o osiguranju te prijenos prava iz područja intelektualnog vlasništva.
Zakonskim se izmjenama predlaže i osnivanje "kontakt točke" pri Ministarstvu gospodarstva, putem koje bi se potrošači mogli upoznati s regulativom o elektroničkoj trgovini, pravnoj zaštiti, sustavu elektroničkog poslovanja u EU, rješavanjem tehničkih problema, itd.
