Do početka kolovoza traje javno savjetovanje o izmjenama Zakona o trgovini. Nadležno Ministarstvo gospodarstva, između ostalog, u nacrtu predlaže da radno vrijeme trgovina od iduće godine u Hrvatskoj bude od najranije šest do najkasnije 21 sat, a da nedjeljom i blagdanima "prodajni objekti budu pretežito zatvoreni".
"Koliko je meni poznato, ovakva ograničenja ne postoje vani, barem ne na Mediteranu, a posebno ne da bi se primjenjivala u vrijeme ljeta odnosno glavne turističke sezone", kazao je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić za Jutarnji list. Kaže da, ukoliko već postoji želja za ograničenjem radnog vremena, logičnije bi bilo posegnuti za ograničenjem broja radnih sati, umjesto radnog vremena objekata.
"Mnoge trgovine u sezoni zbog vrućine rade dvokratno jer nema smisla držati otvorena vrata u tri sata popodne kada su ulice zbog vrućine prazne pa nije jasno na temelju čega je ovakva vrsta zakonske odredbe predložena", kazao je Ostojić.
HUP: Problematično je
I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju problematičnim da prodajni objekti uopće ne mogu raditi nakon 21 sat. "Sigurno će ostaviti loš utjecaj na sve djelatnosti usko vezane uz turističku sezonu, kada znamo da u ljetnim mjesecima postoji tendencija i povećane potrošnje u kasnijim satima.
Voljeli bismo da Vlada RH više promišlja o tome kako olakšati poslovanje poduzetnicima te kako fleksibilizirati radne odnose i popraviti poslovnu klimu, posebno u vremenu gospodarske krize, a manje o tome kako zabraniti ili ograničiti rad poduzetnicima", ističu poslodavci iz HUP-ove Udruge trgovine koju vodi Martin Evačić.
Za rad trgovina nedjeljom, predviđa se da bi ubuduće njih 16 moglo biti radno u tijekom cijele godine, unatoč kritikama koje su oko toga upućivane iz dijela te branše. U Ministarstvu gospodarstva su ustrajali, a sa 16 radnih nedjelja su, smatraju, uvažili "potrebe pojedinih turističkih regija, kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine", primjerice u predbožićno vrijeme.
Slobodan Školnik, direktor Emmezete, navodi da "Vlada slijepo gura zabranu rada nedjeljom bez obzira na sve komentare", ali da zbog niza iznimaka izmjene zakona opet neće moći proći na Ustavnom sudu.
Izmjene vidi kao nakaradnu metodu zaštite radnika. "Osnovni je problem što u Vladi kažu da štite radnike tako da zaključaju zgradu, prodavaonicu. Neka u Zakonu o radu odrede koliko nedjelja radnik može najviše raditi, to bi bio pravi način zaštite. Inače, u organiziranim trgovačkim lancima prodavači u godini sada rade 26 nedjelja", kaže Školnik.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Kao iznimke od općeg pravila da se ne radi nedjeljom navode se kolodvori, zračne i trajektne luke, brodovi, zrakoplovi i trajekti za prijevoz osoba i vozila, benzinske postaje, bolnice, hoteli, prostori kulturnih i vjerskih ustanova, prostori koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima, otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaja vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo kao i prigodna prodaja.
Zakon o radu
Prijedlog HUP-a je urediti rad nedjeljom kroz krovni Zakon o radu, a ne putem Zakona o trgovini kako je to do sada bio slučaj", naglašavaju. Hoće li takav prijedlog imati ikakvog efekta, pitanje je, ali pregovori o izmjenama ZOR-a upravo su krenuli.
Iz HUP- Udruge trgovine, u kojoj su donedavno postojali različiti stavovi oko rada nedjeljom, sada poručuju kako ne podržavaju "zabrane rada u bilo kojem smislu jer smatramo da bi i inače, a posebno u koronakrizi, svaka zabrana donijela štetu svim djelatnostima te negativno utjecala na gospodarski oporavak, rast i razvoj".
