Što SDP kani napraviti u području obrazovanja, što su ključni dijelovi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, onog što zovete „Obrazovanje za 21. stoljeće'?
U vrijeme prošle koalicijske vlade, SDP-ove koalicijske vlade, donesena je strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije i ona će naravno biti temelj budućeg programa Narodne koalicije. Ne mogu sada ovdje nabrajati što je sve važno u strategiji jer ona obuhvaća sve razine obrazovanja, dakle od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, preko srednjeg i visokog do obrazovanja odraslih, a onda i znanost. Ali htio bih istaknuti, ono što vjerojatno zanima našu javnost, a to je nastavak cjelovite Kurikularne reforme, kao najvažniji cilj i drugo, socijalna dimenzija obrazovanja. Naime, princip na kojem je zasnovana strategija je omogućiti kvalitetno obrazovanje svima, pod jednakim uvjetima. Naravno, uzimajući u obzir svačije mogućnosti i interese. To znači da će se ulagati sredstva u stipendiranje i učenika i studenata, kako bi se omogućilo svima, bez obzira na njihov socijalni položaj, pristup obrazovanju kakvog zaslužuju.
Hoće li strategija obrazovanja biti usklađena s potrebama tržišta rada? Usklađivanje su obećavale sve Vlade, ali to se nije dogodilo.
Naravno, strategija predviđa usklađivanje s potrebama tržišta rada iako ne samo potrebama tržišta rada jer mi moramo znati da ne obrazujemo pojedince samo za potrebe tržište rada već zato da bismo omogućili izgradnju cjelovite ličnosti svakog ponaosob, dakle moramo zadovoljiti i taj aspekt obrazovanja. Svakako će se voditi računa, prilikom određivanja upisnih kvota, prilikom izrade mreže škola ili visokoškolskih ustanova o potrebama tržišta rada i na razini cijele Hrvatske ali i regionalno.
Bi li informatika konačno postala obavezni predmet?
U ovom času, cjelovita kurikularna reforma ne predviđa informatiku kao obavezan predmet zato jer je satnica u osnovnoj školi sada tako prenatrpana da to nije moguće, ali predviđa se uvođenje informatike kao međupredmetnog područja. Dakle, informatika u svim predmetima, odnosno primjena informatike u svim predmetima i hoće li se s uvođenjem devetogodišnje osnovne škole ići na uvođene predmetne informatike i u koliko razreda, to tek treba vidjeti.
Pišu se strategije koje dobro izgledaju samo na papiru, a onda 'zapne' u provedbi zbog, primjerice, neujednačene razvijenosti pa jedni imaju tablete, a drugi nemaju ni za kredu, kako se to planira premostiti?
Velike razlike u opremljenosti škole su ozbiljan problem u Hrvatskoj i to nije nešto što se može riješiti u vrlo kratkom roku. Za to je potrebno jedno dulje razdoblje. Sasvim sigurno dulje i od jednog mandata i od jedne vlade. Međutim, htio bi naglasiti da je već pokrenut, u vrijeme Kukuriku koalicije, projekt e-škole, projekt informatizacije škola u Hrvatskoj. Započelo se s 10% škola koje su ušle u taj projekt vrijedan oko 300 milijuna kuna, međutim predviđa se, kad završi ta uvodna eksperimentalna faza, da se broj škola koje će sudjelovati u tom projektu poveća na 60% pri čemu bi se išlo na ulaganje od jedne milijarde kuna. To će biti 2019. godine. Time bi se najveći problem u razlici između opremljenosti škola riješio. Da bi se on u potpunosti otklonio, trebat će još neko vrijeme.
Zašto ne tražite konsenzus sa svim političkim opcijama? Ispada da svaka vlada ima svoju reformu?
Kad smo radili strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, kad se ona trebala prihvatiti u Hrvatskom saboru, ja sam i osobno agitirao u krugovima svih stranaka u Saboru i zapravo smo postigli konsenzus. Jedino je tada HDZ bio suzdržan jer su smatrali da nisu osigurana dovoljna sredstva za provedbu strategije, ali nisu imali primjedbi na samu strategiju, niti njezin sadržaj. Prema tome, mislim da bi ova strategija koja je od nacionalnog interesa morala imati potporu od svih političkih stranaka, bez obzira na druge razlike koje među njima postoje.
Oko Kurikularne reforme i ekspertne skupine Borisa Jokića bilo je puno prijepora, jučer je tehnički ministar Šustar imenovao novo Povjerenstvo. Pretvara li se obrazovanje opet i uoči ove predizborne kampanje u poligon za ideološke prijepore?
Nažalost moram reći za MZOŠ pod vodstvom ministra Šustara nije napravilo gotovo ništa u sustavu obrazovanja. Većina toga što je napravljeno je bilo loše i bilo je samo nanošenje štete sustavu. Jedan od tih loših poteza je bilo i miješanje u rad na cjelovitoj kurikularnoj reformi na sasvim neprimjeren način. Prvo, nedavanje dovoljno potpore tom projektu zbog čega je ekspertna radna skupina ponudila ostavku, zatražila razrješenje, a zatim kršenjem one procedure kakva je propisana strategijom obrazovanja je vrlo jasno rečeno tko ima kompetencije nad provedbom cjelovite kurikularne reforme, a to je posebno stručno povjerenstvo pri Vladi RH.
Razgovara li se u Narodnoj koaliciji o tome i je li gospodinu Milanoviću izložen financijski plan provedbe strategije?
Naravno da se o tome razgovara. Program će biti dovršen ovih dana, usuglašen u samoj koaliciji. Ovo je u svakom slučaju, u ovoj fazi , program SDP-a koji čvrsto stoji iza toga, ali ja sam uvjeren da će i ostali članovi koalicije podržati ovakav program. Što se tiče financijskog plana, predviđena su sredstva koja se mogu izdvajati ili iz državnog proračuna ili još u većoj mjeri iz fondova Europske unije. Ali mi moramo ići za tim da uopće povećamo izdvajanje iz BDP-a, to znači da ne možemo očekivati da će obrazovanje i znanost financirati samo državni proračun i samo sredstva iz Fondova, koja su također dio proračuna, nego i drugi dionici ovoga društva moraju ulagati vlastita sredstva i pokazati interes za razvoj obrazovanja i istraživanja.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
