Premijer Plenković u video obraćanju u UN-u pozvao na jednakopravnost Hrvata u BiH

Premijer Andrej Plenković pozvao je u petak na reformu UN-a u virtualnom govoru na 75. Općoj skupštini svjetske organizacije, istaknuvši da su ovogodišnje krize pokazale da je multilateralizam potrebniji nego ikad.

Pročitajte i ovo Kognitivna disonanca Vučić se u New Yorku bori protiv rezolucije o Srebrenici: Njegova savjetnica o tom zločinu napravila dokumentarac Sjednica Vlade Plenković: ''Stiže prvih šest Rafalea, a nasilju u sportu nema mjesta''

Krize koje su 2020. godine pogodile svijet, poput pandemije koronavirusa i posljedične gospodarske krize, "jasno su pokazale da je predanost multilateralizmu relevantnija nego ikada", rekao je Plenković.

"Postojeće krize ne smiju dovesti do izolacionizma u međunarodnoj zajednici, nego potaknuti spremnost na suradnju u pravom duhu solidarnosti i međusobne potpore, a nijedna organizacija nije u boljem položaju da to promiče od Ujedinjenih naroda. Stoga su nam potrebni Ujedinjeni narodi za 21. stoljeće", poručio je Plenković i pozvao na reformu organizacije, uključujući i samu Povelju UN-a, njezin temeljni dokument, kao i Vijeća sigurnosti, najmoćnijeg tijela UN-a u kojem odnosi reflektiraju situaciju s kraja Drugog svjetskog rata.

"Naša organizacija mora sačuvati svoje temeljne vrijednosti i načela na kojima je utemeljena, ali isto tako mora odražavati stvarnost i potrebe našeg vremena", rekao je premijer.

Ujedinjene narode kritičari često prozivaju zbog navodnih iracionalnih troškova, sporosti u djelovanju, neprovođenju svojih odluka i pristranosti u njihovom donošenju.

Organizaciji je u proračunu prošle godine nedostajalo 768 milijuna od ukupno 2.85 milijardi dolara jer 51 država nije ispunila svoje financijske obaveze, uključujući Brazil i SAD, prenosi Reuters.

Stručnjaci ističu kako su financijski problemi simptom šire krize povjerenja u tu instituciju.

Jednakopravnost Hrvata u BiH

"Osim godina kriza, 2020. je i godina obljetnica", rekao je Plenković.

Uz 75. godišnjicu UN-a i 25. godišnjicu Četvrte svjetske konferencije o ženama, ove se godine obilježava i 25. godišnjica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji je "prekinuo najkrvaviji rat u Europi od Drugog svjetskog rata".

Plenković je istaknuo kako se u međuvremenu "ovaj dio Europe temeljito promijenio nabolje, ali da neki problemi opstaju i zaslužuju punu pažnju", pa naglasio da Hrvatska smatra da godišnjicu Daytona treba iskoristiti za reviziju njegovih postignuća, ali i situacije u BiH.

Pozvao je na punu jednakost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i donošenje odgovarajućeg izbornog zakona koji bi spriječio izborne inženjeringe.

Podsjetio je na Zagrebački sastanak na vrhu održan prije 20 godina i drugo izdanje tog susreta koji se ove godine virtualno održao tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om koja je na njemu potvrdila "svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi država zapadnog Balkana".

"Gledajući unatrag, puno toga je postignuto i puno toga se promijenilo nabolje. Gledajući unaprijed, iskrena pomirba ključna je za stabilnost regije. To se može graditi samo na istini i utemeljeno na činjenicama, zajedno s pronalaskom svih preostalih nestalih osoba i pravdom za sve žrtve", poručio je.

Lobiranje za profesoricu Seršić i zahvala za Zagreb

Plenković je govoru naglasio da je ponosan što Hrvatska po prvi puta ima kandidatkinju za sutkinju Međunarodnog suda pravde - profesoricu međunarodnog prava i prorektoricu za međunarodnu suradnju zagrebačkog Pravnog fakulteta Maju Seršić.

"Osim dokazanih profesionalnih kvaliteta, vjerujemo da bi izbor profesorice Seršić također bio važan za postizanje bolje rodne ravnoteže i poštenije zastupljenosti država u sastavu Suda", kazao je premijer.

Plenković je podsjetio i da se Hrvatska nosi s posljedicama razornog potresa koji je pogodio Zagreb, pa zahvalio svim svjetskim čelnicima koji su "poslali poruke solidarnosti i pružili podršku" Hrvatskoj.

Cjepivo za sve i zaštita planeta

Pozdravio je rezoluciju UN-a o "Sveobuhvatnom i koordiniranom odgovoru na pandemiju" i istaknuo da ona jasno pokazuje potrebu za "zajedničkim globalnim pristupom u odgovoru na njezin utjecaj i posljedice".

Naglasio je da cjepivo mora biti dostupno najvećem mogućem broju ljudi i da se na tome ne smije štedjeti.

Govorio je i o opasnostima klimatskih promjena, "izazova stoljeća", upozorivši da svjetski čelnici ne smiju ignorirati da je u posljednjih pet godina postignut rekord globalnih temperatura oceana koji imaju "središnju ulogu u reguliranju Zemljine klime", kao i da "zabrinjavajućom brzinom" raste njihova zagađenost plastikom.

"Ukoliko ne djelujemo sada, šteta učinjena našoj planeti bit će nepopravljiva", kazao je Plenković, pa pozvao nacije da se "ujedine i preuzmu odgovornost za ostvarivanje zdravijeg, pravednijeg i održivijeg svijeta za buduće generacije".