Predsjednica Grabar-Kitarović u gluho doba noći obišla granični prijelaz

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najprije je oko 23 sata obišla policijsku postaju u Cetingradu, a nakon toga se, nešto prije ponoći, uputila na granični prijelaz Maljevac. Riječ je o području na kojem migranti smješteni u Velikoj Kladuši pokušavaju ilegalno prijeći u Hrvatsku. 

Pročitajte i ovo Odbio se zaustaviti Optužen Moldavac koji je divljao po Zagrebu u kombiju punom migranata Zamjenik načelnice općine Cetingrad "Ilegalni prelasci granice narušavaju sigurnost, učestale su provale i krađe"

Na mjestu događaja bila je i reporterka Nove TV Katarina Alvir koja se uživo javila za večernje vijesti Nove TV. "

"U ovu kasnu uru posjetila je policijsku postaju u Cetingradu, a sada je upravo na putu na granični prijelaz s Bosnom i Hercegovinom. Maljevac je jedno od mjesta na koje je najveći pritisak izbjeglica iz BiH iz Unsko-sanskog kantona. Prema podacima koje je danas objavila EK tamo se nalazi oko 3550 ljudi", rekla je Alvir, dodajući kako se većinom radi o ljudima koji stižu iz Alžira, Maroka i Pakistana.

Kako je riječ o zemljama koje nisu ugrožene ratom oni u zapadnoj Europi, kamo žele otići, teško mogu dobiti međunarodnu zaštitu. 

Prema izvješću EK u Bihaću je smješteno oko 2500 migranata, oko 700 u Velikoj Kladuši te oko 150 u Cazinu.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, međutim, tvrdi da se broj ilegalnih migranata koji borave na Unsko-sanskom području znatno smanjio jer je većina njih uspjela prijeći granicu i nastaviti put prema EU preko Hrvatske. Nakon redovitog sastanka operativnog stožera za praćenje ilegalnih migracija Mektić je novinarima u Sarajevu kazao da se "drastično smanjio" broj migranata u Unsko-sanskoj županiji gdje ih je sada oko 1500.

EK ističe da je u prvih sedam mjeseci u BiH registrirano 11.376 migranata što je 10 puta više nego u cijeloj prošloj godini. Migranti u BiH ulaze preko granice sa Srbijom, uglavnom na području Bijeljine i smještaju se uz granicu s Hrvatskom, najviše u Unsko-sanskom kantonu. Unatoč lošim vremenskim i smještajnim uvjetima migranti koji borave uz granicu s Hrvatskom uglavnom odbijaju dobrovoljno preseljenje u azilne centre u unutrašnjosti, dok manji dio traži da im se omogući povratak u Grčku kako bi, nakon neuspješnih pokušaja prelaska granice s Hrvatskom, drugim pravcima pokušali ući u EU.