Predsjednica će granični prijelaz posjetiti u 23 sata, a kako su nam objasnili iz njezina Ureda, šefica države želi se na licu mjesta uvjeriti kakvo je stanje s migrantima na terenu.
Pročitajte i ovo
Nakon posjeta Postaji predviđen je obilazak Graničnog prijelaza Maljevac te susret Predsjednice s pripadnicima policije.
Područje državne granice, koju nadzire granična policija Policijske uprave karlovačke duga je 170,7 kilometara. Državnu granicu s Republikom Slovenijom u dužini od 115,2 kilometara nadzire mješovita Policijska postaja Ozalj (88,2 kilometara) i Policijska postaja Duga Resa (27 kilometara). Državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom nadzire specijalizirana Postaja granične policije Cetingrad, koja je u dužini od 55,5 kilometara.
Cjelokupno pogranično područje pretežno je brdovit i šumovit kraj s lošim prometnicama i vrlo rijetkom naseljenošću.
Uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom, prema evidenciji Hrvatskog centra za razminiranje, određeni dio teritorija u graničnom pojasu u nadležnosti PGP Cetingrad vodi se kao minski sumnjivo područje.
Zbog migranata otežan je život u pograničnom području.
Na granici s Hrvatskom u BiH tisuće migranata
Prema podacima Europske komisije (EK) na području BiH trenutno se nalazi između 3500 i 4000 ilegalnih migranata od kojih se većina smjestila uz granicu s Hrvatskom. Uz hrvatsku granicu, prema navodima iz situacijskog izvješća Komisije od 4. rujna, smjestilo se oko 3350 migranata i to oko 2500 u Bihaću, 700 u Velikoj Kladuši i oko 150 u Cazinu.
Suprotno podacima Komisije ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić u srijedu je izjavio da se broj ilegalnih migranata koji borave na Unsko-sanskom području znatno smanjio jer je većina njih uspjela prijeći granicu i nastaviti put prema EU preko Hrvatske. Nakon redovitog sastanka operativnog stožera za praćenje ilegalnih migracija Mektić je novinarima u Sarajevu kazao da se "drastično smanjio" broj migranata u Unsko-sanskoj županiji gdje ih je sada oko 1500.
EK ističe da je u prvih sedam mjeseci u BiH registrirano 11.376 migranata što je 10 puta više nego u cijeloj prošloj godini. Migranti u BiH ulaze preko granice sa Srbijom, uglavnom na području Bijeljine i smještaju se uz granicu s Hrvatskom, najviše u Unsko-sanskom kantonu. Unatoč lošim vremenskim i smještajnim uvjetima migranti koji borave uz granicu s Hrvatskom uglavnom odbijaju dobrovoljno preseljenje u azilne centre u unutrašnjosti, dok manji dio traži da im se omogući povratak u Grčku kako bi, nakon neuspješnih pokušaja prelaska granice s Hrvatskom, drugim pravcima pokušali ući u EU.
Više od trećine je Pakistanaca
Oko 36 posto ukupnog broja registriranih migranata tijekom 2018. u BiH identificiralo se državljanima Pakistana, 15 posto državljanima Sirije, 13 državljanima Irana i 11 posto Afganistana. U izvješću je navedena i ocjena europskog migracijskog časnika za vezu koji je naglasio kako se, na području Velike Kladuše i Bihaća nalazi veliki broj migranata kojima se s obzirom na nacionalnost rijetko odobrava međunarodna zaštita, jer je riječ o državljanima Pakistana, Alžira i Maroka.
Časnik za vezu smatra kako bi prioritet trebalo biti vraćanje svih onih koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu izravno iz područja u kojima se trenutno nalaze. Kao problemi kod migranata koji se nalaze uz granicu s Hrvatskom navode se i česti slučajevi konzumacije alkohola i droge. Europska komisija zbog problema s migrantima usvojila je posebne mjere te BiH na raspolaganje stavila ukupno 6 milijuna eura za upravljanje migracijama, identifikaciju, registraciju i jačanje smještajnih kapaciteta te nastavlja pružati podršku izravnim financiranjem UNHCR-a i IOM-a, za potrebe njihovog djelovanja na području BiH.
Navodi se i da je od 1. rujna graničnoj policiji BiH koja broji 1.847 pripadnika nakon obavljene obuke pridružilo 100 novih službenika, a novih stotinu očekuje se za sedam mjeseci koliko traje obuka.
