Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove donio je odluku o razrješenju s dužnosti guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića s datumom 31. svibnja na njegov zahtjev, s obzirom na to da 1. lipnja preuzima prestižnu dužnost potpredsjednika Europske središnje banke (ESB) u Frankfurtu.
Zbog njegova odlaska morat će se imenovati novi guverner Hrvatske narodne banke. Imenuje ga Sabor na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja uz mišljenje Odbora za financije, odnosno klubovi zastupnika šalju Odboru za izbor prijedloge kandidata, a Odbor potom utvrđuje odluku koju predlaže na plenarnu sjednicu.
Odbor je odluku o Vujčićevu razrješenju donio prošloga tjedna, a ovoga bi trebalo biti poznato tko će ga naslijediti.
Kandidat mora imati osobni ugled i profesionalno iskustvo u monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnom području, no ključ leži u podršci premijera Andreja Plenkovića i vladajuće koalicije.
Na sastanku parlamentarne većine u srijedu je dogovoreno da će novi šef središnje banke biti Ante Žigman.
Tko je Ante Žigman?
Prema službenoj biografiji, dr. sc. Ante Žigman predsjednik je Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) od 2018. godine. Nadležnost Hanfe obuhvaća sve financijske nebankarske usluge, od regulacije i nadzora tržišta kapitala, osiguranja, investicijskih i mirovinskih fondova do pružatelja usluga virtualne imovine.
Član je Odbora nadzornih tijela, Upravnog odbora i Odbora za kontrolu kvalitete Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) te je predsjednik EIOPA-ina Upravljačkog odbora za rizike i financijsku stabilnost. Također je član Odbora nadzornih tijela Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), a od srpnja 2025. član je i Upravnog odbora ESMA-e.
Prije imenovanja na čelo Hanfe obnašao je brojne važne funkcije, između ostalog, bio je pomoćnik ministra financija za makroekonomske analize i planiranje te državni tajnik u Ministarstvu financija.
Obnašao je i funkciju potpredsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskog sabora te člana pododbora za javni dug Ekonomskog i financijskog odbora (ESDM). Značajan dio karijere proveo je u Hrvatskoj narodnoj banci, otkud je, iz Ureda guvernera, imenovan na sadašnju poziciju. U veljači 2024. imenovan je na drugi šestogodišnji mandat kao predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
Autor je niza znanstvenih i stručnih radova iz područja fiskalne politike i financija te aktivan predavač kolegija iz područja ekonomije i financija.
Supruga ministrica u Plenkovićevoj Vladi
Njegova supruga Nataša Mikuš Žigman dio je Plenkovićeve Vlade kao ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova.
U Banske je dvore došla iz Podravke, u kojoj je bila direktorica sektora Poslovna održivost i zelena transformacija, a prije toga bila je također dio Vlade, naime do 2022. bila je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva.
Pogled na imovinsku karticu
Kao predsjedniku upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Žigmanu je plaća iznosila 6166 eura, što je više od Plenkovićeve plaće.
Automobil, baš kao ni supruga, ne posjeduje, a ima dvije garaže i kredit na 25 godina koji je podigao 2007. u Raiffeisenu u iznosu od 183.300,75 eura s mjesečnom ratom od 922,58 eura, dok supruga ima kredit iz 2023. u iznosu od 25.000 eura, kojem mjesečni anuitet iznosi 359,25 eura.
Vlasnik je stana u Zagrebu od 90 kvadrata, procijenjene vrijednosti 350.000 eura, djelomično kupljen kreditom. Posjeduje dionice Advanced Micro Devicesa, Nvidije, Tesle, Intela, Pfizera i Hrvatskog telekoma, kao i državne obveznice i trezorske zapise u ukupnoj vrijednosti od 28.000 eura. Supruga posjeduje dionice Hrvatskog telekoma.
Uspio je uštedjeti 4000 eura, što je daleko manje od suprugine štednje od 25.233 eura, a ona ima i kuću u Jablanovcu, površine 713 kvadrata, koju je stekla kupnjom i darovnim ugovorom. Vrijednost nekretnine procjenjuje se na 250.000 eura, a ona je vlasnica i livade u Jablanovcu površine 1213 kvadrata, dok u suvlasništvu s trećim osobama ima vikendicu na Viru od 145 kvadrata, procijenjene vrijednosti 150.000 eura, a tu je i vlasništvo stana u Puli od 85,56 kvadrata vrijednog 168.212 eura.
Žigman je pod ostale prihode u imovinskoj kartici naveo jednokratno 398,32 eura, kao i 454 eura na godišnjoj razini koji se ne smatraju dohotkom i primici na koje se ne plaća porez na dohodak, a pod obrazloženje je naveo – prihod se odnosi na isplate iz mirovinskih prava iz dobrovoljne mirovinske štednje na koju ima pravo nakon navršene 50. godine života. Navedeni iznos predstavlja zbroj svih isplata u 2025. godini. Naveo je i jednokratnu uplatu za nematerijalnu štetu od 3000 eura.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreklo je 2023. Žigmanu novčanu kaznu od 800 eura jer je uz plaću primao niz novčanih naknada, kao i dohodak u agenciji za sudjelovanje u radu Savjeta agencije.
