Oko 1.500 liječnika u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije.
Ovo je rezultat najnovijeg anketnog istraživanja koje smo zajedno s Inicijativom mladih liječnika Hrvatske od srpnja do rujna ove godine proveli među liječnicima s važećom ugovornom obvezom nakon specijalizacije. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukupno oko 6000 liječnika s nekom vrstom ugovorne obveze rada za poslodavca.
Najšokantniji rezultat ove ankete je upravo tih 26% svih liječnika s ugovornom obvezom koji imaju osobnu zadužnicu i/ili solemniziran ugovor. Na temelju tih isprava poslodavac se može u bilo kojem trenutku izvansudski naplatiti tj. ovršiti liječniku novac ili stan u kojem liječnik živi. Najgora je situacija u općim bolnicama i domovima zdravlja jer je tamo riziku od ovrhe izložen svaki treći liječnik s ugovornom obvezom. Ove ustanove su kandidatima za specijalizaciju puno češće nego klinički bolnički centri ili kliničke bolnice uvjetovale potpisivanje ovršnih isprava.
Pročitajte i ovo
Traže hitan postupak u Saboru
"U MIZ-u se vode intenzivni sastanci o rješavanju problema robovlasničkih ugovora. Očekujemo prema do sada danim obećanjima, premijera u proljeće i dužnosnika Ministarstva na ovim sastancima, da će prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti biti pušten u proceduru oko 15. prosinca. Imperativ je da zakonske izmjene idu u hitni postupak u Saboru. Jedino tako je moguće na vrijeme donijeti ovaj zakon tj. da izmjene stupe na snagu u veljači ili ožujku sljedeće godine.
U HUBOL-u očekujemo da će ravnatelji zdravstvenih ustanova odmah po stupanju na snagu izmjena zakona pripremiti anekse ugovora i što prije ih potpisati sa svojim zaposlenicima. Nalazimo se u 21. stoljeću i vrijeme je da liječnici prestanu biti robovi, a postanu radnici s istim pravima kao i svaki drugi radnik u Hrvatskoj", naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Više od 5000 liječnika ima robovlasnički ugovor
Iz ankete koju smo proveli jasno proizlazi zaključak da više od pet tisuća liječnika (89 % svih liječnika s ugovornom obvezom) ima robovlasnički ugovor tj. obvezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i sl. (max 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max 33 tisuće eura).
Liječnici koje obvezuju robovlasnički ugovori moraju, ako prekinu radni odnos prije isteka ugovornog roka, poslodavcu vraćati zarađene i odrađene bruto plaće, božićnice, regrese i slično ili iznos koji se temelji na umnošku proračunske osnovice.
Nužno je napomenuti da je Ustavni sud donio odluku da su ugovorne obveze vraćanja bruto plaća protuustavne jer liječnicima oduzimaju ustavno pravo na zaradu.
"Kolege liječnici imaju robovlasničke ugovore s iznosima npr. od 60 tisuća eura pa sve do slučajeva od preko 220 tisuća eura gdje im je poslodavac ovrhom sjeo na svu imovinu. Takve slučajeve Europa ne poznaje i mi kao članica Europske unije trebali bi konačno robovlasničke ugovore posve maknuti iz našeg specijalističkog usavršavanja. Odluka Ustavnog suda je jasna, specijalizanti rade tijekom svoje specijalizacije. Pa većina prvih kontakta naših pacijenata u zdravstvenim ustanovama je upravo sa specijalizantima!
Oni su tamo dane i noći, 24 sata prisutni da pomognu pacijentima i nitko od njih nema pravo tražiti povrat plaća ili paušalne iznose za rad koji su odradili. 15.12 je datum obećan od Ministarstva zdravstva da se konačno u saborsku proceduru puste izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i jednom za svagda ukinu robovlasnički ugovori u našoj državi, ponosnoj članici Europske unije", naglašava Marin Smilović, jedan od vodećih ljudi Inicijative mladih liječnika Hrvatske.
Pročitajte i ovo
HUBOL i IMHL, kao i sve krovne liječničke organizacije, prihvaćaju obvezu liječnika da, u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze, plate stvarne troškove specijalizacije. Stvarni i neosporni troškovi specijalizacije su od 6 do 7 tisuća eura i sadrže troškove poslijediplomskog studija, završnog i specijalističkog ispita, glavnog mentora i komentora te trošak knjižice i dnevnika rada za specijalističko usavršavanje.
Ostatak liječnika s ugovornom obvezom, njih 500-tinjak ima ugovore aneksirane prema tzv. Nakićevom pravilniku te u slučaju ranijeg otkaza plaćaju samo stvarne troškove specijalizacije što je ujedno i rješenje koje zagovaraju krovne liječničke organizacije.
U anketi koju su proveli HUBOL i IMLH sudjelovalo je 1129 liječnika s ugovornom obvezom.
