Vjesnici proljeća razmilili su se livadama i mame na uživanje, ali bilo bi dobro ostati samo pri gledanju, fotografiranju, crtanju ili slikanju, nikako ne i branju ili čupanju - da ne biste ostali raščupanih džepova.
Visibabe, šafrani, kockavica, kukurijek i proljetni drijemovci rastu na pašnjacima, u šumama, dvorištima, parkovima, a neke od tih vrsta, uključujući visibabe, zakonom su zaštićene.
Kazne za berače koji ih prodaju i prerađuju penju se do više od 26.500 eura.
Prodaja i prerađivanje nisu potpuno zabranjeni, već zahtijevaju posebnu dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a kažnjavanje prijestupnika posao je Državnog inspektorata.
Pročitajte i ovo
KVALITETA ŽIVOTA
Iseljavanje, zdravlje, bolji život i potraga za srećom: Kakve veze drveće ima s tim?
''Inspekcija zaštite prirode, kao i prošlih sezona, i ove godine provodi pojačani nadzor u cijeloj Hrvatskoj vezano za branje i prodaju proljetnica. Lani je provedeno 196 takvih nadzora i pokrenuto 15 prekršajnih prijava. Za ovogodišnjih nadzora, koji su još u tijeku, dosad nisu utvrđene povrede Zakona o zaštiti prirode'', kazali su iz Inspektorata za Večernji list.
Kazne za fizičke osobe koje zaštićene proljetnice poput visibaba ili šafrana beru u svrhu prodaje ili prerade kreću se od 929 do gotovo 4000 eura, a globe za pravne osobe od 3000 do čak 26.545 eura.
Iste su kazne i za strogo zaštićene proljetnice poput kockavice i velecvjetnog kukurijeka, čije branje u većim količinama također zahtijeva posebnu dozvolu, a na posljedice uklanjanja vrsta iz prirode upozorava Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije.
Pročitajte i ovo
ozbiljno upozorenje
Inspektorat zaprijetio beračima visibaba: Kazne se penju i do 200 tisuća kuna!
Objašnjavaju da je riječ o višegodišnjim biljkama koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku podzemnih organa, lukovice, gomolja ili podanka: ''Nadzemni dio odumire, a u proljeće izrasta novi. Skupljanje cijelih biljaka dovodi do njihova trajnog uklanjanja iz staništa, čime se znatno utječe na veličinu prirodnih populacija.''
''Najljepši šumski ukrasi – visibabe, bijele šumarice, ljubičice, jetrenke, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci (zvončići), najljepši su na svojim prirodnim staništima. Ako tamo i ostanu, moći ćemo ih promatrati svake godine iznova, dok u našim vazama na stolovima traju samo nekoliko dana'', podsjećaju iz Zelenog prstena.