Inspektorat zaprijetio beračima visibaba: Kazne se penju i do 200 tisuća kuna!

Državni inspektorat podsjeća građane da je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Pročitajte i ovo Reakcije podijeljene Europska zemlja uvodi ograničenje brzine za pješake: Tko hoda brže, čeka ga kazna! Gledanje, a ne branje Ponijelo vas proljeće, brali biste visibabe? Promislite dvaput, da ne izvisite plaćajući kaznu od nekoliko tisuća eura

tri vijesti o kojima se priča Najavio pravnu borbu Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao" Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil Policija na nogama VIDEO Strava u susjedstvu: U obiteljskoj kući pronađena tri tijela, otkriveno što su policajci zatekli pored mlađeg muškaraca

Ističu da se, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, rješenje Ministarstva mora ishoditi za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje.

Iz Državnog inspektorata napominju da za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva.

Pritom se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra ono dnevno do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), dva kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, po jedan kg listova i cvjetova, pola kg& sjemena, deset kg plodova, pola kg pupova i jedan busen mahovine.

Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode, poručuju iz Inspektorata te upozoravaju da sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa, čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.

Napominju da je za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva, te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta, propisana novčana kazna u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, od sedam do 30 tisuća za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, te od 10 do 40 tisuća kuna za fizičku osobu obrtnika.

"Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100", zaključuju u Inspektoratu.