Državni inspektorat podsjeća građane da je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Pročitajte i ovo
Milijunski iznosi
Vlasnici tvrtki za najam vozila na nogama, bijesni su na potez grada: "Umjesto počiniteljima, kazne šalju nama"
IZMJENA ZAKONA
Stižu strože kazne za poslodavce, kazne za neprijavljeni rad sezat će do 8000 eura
Istraživanje u tijeku
Ubojicu iz Drniša locirao je dron, cure detalji: Bio je gol i posipao je papar
Objavila policija
Uhićen ubojica iz Drniša
Nakon intenzivne potrage
Našli su ga s oružjem, morali su ga vezati: Policija objavila detalje uhićenja ubojice iz Drniša
Ističu da se, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, rješenje Ministarstva mora ishoditi za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje.
Iz Državnog inspektorata napominju da za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva.
Pritom se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra ono dnevno do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), dva kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, po jedan kg listova i cvjetova, pola kg& sjemena, deset kg plodova, pola kg pupova i jedan busen mahovine.
Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode, poručuju iz Inspektorata te upozoravaju da sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa, čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Napominju da je za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva, te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta, propisana novčana kazna u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, od sedam do 30 tisuća za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, te od 10 do 40 tisuća kuna za fizičku osobu obrtnika.
"Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100", zaključuju u Inspektoratu.