"Kad se događaju prometne nesreće, ne možemo planirati koje će krvne grupe biti potrebne, a pogotovo hoće li pojedinom pacijentu trebati 50 i više doza za samo jednu operaciju", kazala je za Hinu ravnateljica Zavoda Irena Jukić.
KINA I JAPAN
Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
Šokirao objavom
Orban tvrdi: "Bruxelles se priprema za rat s Rusijom. Već je određen i datum"
Oglasila se premijerka
Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku
Napominje kako bi bilo idealno da se za sve krvne grupe osiguraju petodnevne rezerve, no tijekom ljeta, kad je povećan broj nesreća na moru i na prometnicama, teško je predvidjeti kojih će zaliha ponestati.
Stoga Zavod za transfuziju svake godine poziva dobrovoljne
darivatelje da se prije vrhunca turističke sezone odazovu na darivanje krvi, a potrebne zalihe krvi šalju se iz sjevernih dijelova zemlje u priobalje gdje se broj stanovnika u ljetnim mjesecima utrostruči ili čak udesetorostruči.
U Hrvatskoj je prosječno 38 darivatelja krvi na 1000 stanovnika i, kao i u svim mediteranskim zemljama, puno je veći broj darivatelja u sjevernim nego u južnim županijama.
Akcije darivanja krvi kod nas se provode od 1953. godine prema načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.
Upravo je dobrovoljnost darivanja krvi glavni oslonac sigurnih zaliha krvi jer se time smanjuje rizik od infekcije koje se prenose transfuzijom krvi (HIV i hepatitis). Iskustva zemalja koje su uvele plaćanje za darovanu krv vrlo su negativna jer su se javljale rizične skupine građana, što je znatno otežalo kontrolu na viruse i uvelo nesigurnost u ispravnost krvi i krvnih pripravaka.
Prema Izvješću Hrvatskog crvenog križa (HCK) o radu u 2006. godini, te su godine HCK i transfuzijske jedinice prikupili ukupno 155.873 doze krvi.
Oko 85 posto darivatelja su muškarci, a udio novih (mladih)
darivatelja bio je 9 posto.
U izvješću se upozorava da je 2006. godine primijećen pad broj davanja krvi na 100 stanovnika, ali i starenje populacije
darivatelja.
"Mladi i novi darivatelji ne animiraju se jer se potrebe transfuzije na području djelovanja određenog društva Crvenog križa zadovoljavaju postojećim kapacitetom.
Međutim, takvo će stanje dugoročno prouzročiti pad darivanja krvi i na tim područjima, dok se istodobno u drugim društvima HCK-a već sad stalno bore s podmirivanjem potrebnih doza za svoje transfuzijske službe", napominju u HCK-u.
Krv nije moguće proizvesti na umjetan način, jedini izvor krvi kao lijeka jest čovjek - darivatelj krvi, pa je stoga krv za svaku zemlju neprocjenjivo nacionalno bogatstvo.
U članstvu HCK-a 176.415 osoba su davatelji krvi, dok ih godišnje krv daruje oko 90.000 tisuća. Crveni križ im se zahvaljuje prigodnim zahvalnicama, a prošle je godine 158 darivatelja, koji su krv dali više od 100 puta, primilo od Predsjednika RH Odličje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.