Europska unija, bez obzira na sigurnost koju joj pruža NATO, mora u svjetlu novih okolnosti biti snažnija i više raditi na svojoj strateškoj autonomiji, rekao je u subotu premijer Andrej Plenković u razgovoru za France 24, dodavši da Hrvatska predano radi na opremanju i modernizaciji svoje vojske.
U lokalnoj mesnici
Tragao je za njim mjesecima, našli su ga u kravljem želucu: "Ovakvo nešto nisam dosad vidio"
KRITIČNI MINERALI
Kina je američkoj vojnoj i civilnoj industriji zadala smrtonosan udarac
Dobili posebnu nagradu
U kanti za smeće u Zaprešiću pronašli tek rođenu bebu: "Čuli smo da je kihnula, a onda plač..."
"S obzirom na globalne okolnosti, moramo raditi na strateškoj autonomiji Europe", rekao je Plenković, istaknuvši da je transatlantski vojni savez vrlo važan za njezinu sigurnost i slobodu, ali da Europa istodobno mora biti snažnija te jamčiti vlastitu sigurnost.
Podsjetivši da je Hrvatska članica NATO-a od 2009., Plenković je naglasio da je Hrvatska danas za stolom i razgovara o novoj sigurnosnoj arhitekturi Europske unije. Pritom se osvrnuo na proces ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, rekavši kako staru vojnu tehnologiju istočnog bloka mijenja zapadnom tehnologijom. Dodao je da je Hrvatska nabavila 12 francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, tenkove Leopard i raketni sustav Himars.
"Izdvajanja za obranu premašila su 2 posto BDP, a od 2016. obrambeni proračun je 5 puta veći", rekao je Plenković.
Premijer je u razgovoru kazao i da postoji nova politička volja Europske unije za proširenjem, prema kojem je otvorena i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
"Hrvatska podržava zemlje jugoistoka Europe na tom putu, uz ispunjavanje uvjeta, a posebno se zalažemo za europski put BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod, rekao je šef hrvatske vlade.
Hrvatska se, ponovio je, zalaže za političku i institucionalnu stabilnost BiH.
Predsjednik vlade smatra da situaciju na zapadnom Balkanu treba raspraviti na sljedećem Europskom vijeću s obzirom na napetosti kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, posebno u Bosni i Hercegovini.
"Zabrinuti smo stanjem u BiH te se zalažemo za političku i institucionalnu stabilnost, kao i konstruktivan dijalog između triju konstitutivnih naroda i između dva entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine", ustvrdio je Plenković.
Kazao je i da Hrvatska podržava napore predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto u provedbi reformskih procesa i svih koraka za otvaranje pristupnih pregovora.
"Zalažemo se za smirivanje tenzija te pozivam sve političke snage i lidere da poštuju pravni poredak u Bosni i Hercegovini", zaključio je premijer Plenković.
U razgovoru za francuski medij je također istaknuo da Hrvatska želi riješiti otvorena pitanja sa Srbijom, uključujući i rješavanje otvorenih pitanja preostalih iz vremena agresije Srbije na Hrvatsku prije 30 godina.
Istaknuo je da Hrvatska želi biti dobar susjed Srbiji i podsjetio je da se više od 95 posto sirove nafte u Srbiju doprema putem hrvatske tvrtke Janaf.
"Hrvatska neće biti ta koja će onemogućiti Srbiju da ima naftu koja će doći do rafinerije u Pančevu", rekao je Plenković.
Podsjetio je i da je srbijanski premijer Miloš Vučević dao ostavku.
"Čekamo novu srbijansku vladu kako bi se ponovno pokušala ostvariti stabilnost u toj zemlji“, kazao je Plenković.
Osvrnuo se i na Ukrajinu te ponovio potporu službenog Zagreba, kako politički, tako i financijski, humanitarno i vojno te naglasio da se Hrvatska zalaže za pravedan i trajni mir u Ukrajini.
"Svi smo za mir, ali nedopustiv je ishod u kojem bi okupirani ukrajinski teritorij postao dio ruskog ustavnog poretka, što je protivno načelima međunarodnog prava. Mirovni proces mora uključivati poštivanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine", poručio je Plenković.