Na potpisivanje smo čekali 20 godina

Hrvatska 13-ta članica Europske zajednice - te su se riječi često mogle čuti nakon prvih višestranačkih demokratskih izbora. 'Mi smo iskreno vjerovali da možemo brže ostvariti ulazak u EU. Upravo smo shvaćali da se Europa mora udružiti i da je naše mjesto u Europi', rekao je Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH.

Pročitajte i ovo Potpisivanje pristupnoh ugovora Bruxelles: Sve spremno za povijesni trenutak Hrvatske! Detalji protokola EU: RH potpisuje ugovor neposredno prije summita

Te je snove brzo raspršila surova realnost. Hrvatska se našla izložena brutalnoj agresiji. Težak i mukotrpan put prema članstvu počinje krajem devedesetih otvaranjem malog ureda koji se 2000-te pretvara u ministarstvo europskih integracija.

'Jedna od najvažnijih aktivnosti ureda je bila obrazovanje mladih kadrova koji bi kasnije kada dođe do otvaranja pregovora s Europskom unijom bili kvalificirani i sposobni štititi hrvatske interese i na najbolji mogući način prezentirati hrvatsku u pregovorima', rekla je bivša ministrica za europske integracije Ljerka Mintas Hodak.

Zahtjev za članstvom u Europskoj uniji službeno je podnesen 2003-će. Otvaranje pregovora uvjetovano je punom suradnjom s Haškim sudom i odgođeno zbog slučaja Gotovina. Pozitivna ocjena suradnje stigla je tek u listopadu 2005-te.

'Atmosfera je bila vrlo vesela. Normalno svi su bili vrlo uzbuđeni. Odmah iste noći vratili smo se u Zagreb kako bi mogli u Zagrebu proslaviti s kolegama i s građanima tu dobru vijest.', rekla je Kolinda Grabar Kitarović, bivša ministrica vanjskih poslova.

Ni proces pregovaranja nije tekao glatko. U jesen 2008-me Slovenija blokira pregovore zbog granice. Spor je riješen tek godinu dana poslije dogovorom premijerke Kosor i slovenskog premijera Pahora o arbitraži.

'Mislili smo da će to brže ići. Nismo baš opretpostavljali da će Slovenija raditi velike pregovore. Pretpostavljali smo da će biti pregovora sa Slovenijom. Ali smo računali da će se to moći riješiti izumeđu dvije prijateljeske zemlje', rekao je Mesić.

Nekoliko zemalja predvođenih Velikom Britanijom i Nizozemskom potom blokira pregovore u poglavlju 23. - Pravosuđe i temljena prava. Ponovno je problem suradnja s Haaškim sudom i pitanje topničkih dnevnika. Od blokade odustaju tek nakon diplomatskih pritisaka i Hrvatska pregovore konačno zatvara 30-og lipnja ove godine.