Prosječno netobogatstvo kućanstava u Hrvatskoj iznosilo je 183,3 tisuće eura u 2023. godini, pokazao je peti val trogodišnje Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK) provedene krajem 2023. i početkom 2024. godine, koju je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
Uzorak na kojem je proveden peti val AFPK-a obuhvatio je oko četiri tisuće nasumično odabranih kućanstava iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine, sa stopom odaziva od 36,2 posto. Pri anketiranju se koristila metodologija definirana unutar Europskog sustava središnjih banaka, a prikupljeni su granularni podaci o socioekonomskim karakteristikama, realnoj i financijskoj imovini, zaduženosti, dohotku i izdacima kućanstava u državama europodručja i nekim drugim državama Europske unije. Uz procjenu netobogatstva kućanstava, fokus ankete bio je utvrditi njihovu financijsku ranjivost i kreditna ograničenja.
Utvrđena vrijednost prosječnog neto bogatstva hrvatskog kućanstva od 183,3 tisuće eura u 2023. godini znatno je veća nego 2021. godine prilikom prethodnog vala ove ankete, kad je iznosila 116,7 tisuća eura. Navedeno je posljedica veće vrijednosti ukupne imovine kućanstava, u kojoj financijska imovina čini sedam posto.
Prosječna vrijednost pretežite realne imovine kućanstava u Hrvatskoj u 2023. godine iznosila je 181,9 tisuća eura, od čega je najveći dio otpadao na vrijednost glavne stambene jedinice koju posjeduje 87 posto kućanstava. Pritom oko 26 posto kućanstava uz glavnu stambenu jedinicu posjeduje i druge nekretnine.
S druge strane, prosječna vrijednost financijske imovine kućanstava iznosila je, prema rezultatima ankete, 13,8 tisuća eura, uglavnom u depozitima.
Prosječan dug kućanstva 22.100 eura
Peti val AFPK-a utvrdio je da je oko 30,3 posto kućanstava u Hrvatskoj zaduženo, pri čemu je vrijednost njihova duga veća nego prilikom prethodnog ispitivanja, prosječno ukupno 22.100 eura. Najveći procijenjeni prosječan iznos duga ima 10 posto najbogatijih kućanstava, čije obveze iznose prosječno 50.400 eura. Veće netobogatstvo kućanstava i njegovih glavnih komponenata u 2023. u odnosu na ranija ispitivanja tumači se unapređenjem metodologije provođenja ankete, a također i znatnom inflacijom vrijednosti realne imovine.
Kao posljedica toga, u petom su valu AFPK-a iz 2023. zabilježene niže vrijednosti Ginijevih koeficijenata nejednakosti glavnih komponenata netobogatstva, kao i ukupnog netobogatstva kućanstava, pri čemu se, navode iz HNB-a, unapređenje ankete najviše odrazilo na manju nejednakost financijske imovine i netobogatstva kućanstava.
Tako, izražen u postotku, Ginijev koeficijent nejednakosti financijske imovine niži je u petom valu AFPK-a iz 2023. u odnosu na četvrti val iz 2021. za devet postotnih bodova, duga za sedam postotnih bodova, a realne imovine za šest postotnih bodova. "To se ukupno odrazilo i na nižu nejednakost netobogatstva kućanstava, za koju je Ginijev koeficijent nejednakosti niži za osam postotnih bodova u petom valu u odnosu na prethodni val ankete", navode iz HNB-a.
Nadalje, anketom je utvrđeno da je medijalna vrijednost godišnjeg brutodohotka kućanstava u Hrvatskoj 2023. iznosila 21.900 eura, a prosječna 26.600 eura. Veća je bila i potrošnja kućanstava u odnosu na prethodni val ankete, i to u svim kategorijama – na potrošačku robu i usluge, kao i potrošnja za hranu u kući i izvan kuće za oko 47 posto, a na režije za 30 posto. Tako su kućanstva u 2023. prosječno trošila 13.700 eura godišnje na potrošačku robu i usluge, 3000 eura na režije i 6300 eura godišnje na hranu u kući i izvan kuće.
Siromašnijim kućanstvima znatno raste udio troškova režija i potrošnje na hranu
Međutim, promjene prosječne potrošnje kućanstava u pojedinim kategorijama potrošnje u petom u odnosu na četvrti val ankete razlikuju se s obzirom na ukupni godišnji brutodohodak kućanstava, pa je tako porast potrošnje za režije, kao i porast potrošnje na hranu u kući i izvan kuće, izraženiji među kućanstvima s nižim dohocima, dok je porast potrošnje na potrošačku robu i usluge najveći među gornjih 10 posto kućanstava prema dohotku.
Tako je kućanstvima s najnižim dohocima potrošnja na režije u 2023. bila veća u odnosu na 2021. za 38 posto, potrošnja na potrošačku robu i usluge za 45 posto, a potrošnja na hranu u kući i izvan kuće za 56 posto. Istodobno, kućanstvima s najvišim dohocima potrošnja na režije bila je veća za 25 posto, potrošnja na potrošačku robu i usluge za 60 posto, a potrošnja na hranu u kući i izvan kuće za 44 posto. "Ta kretanja uglavnom treba pripisati inflaciji potrošačkih cijena i plaća, posebice u razdoblju između četvrtog i petog vala AFPK-a", napominju iz HNB-a.
Što se tiče potrošnje na energente, u Hrvatskoj je za oko 42 posto kućanstava u 2023. godini glavni izvor energije drvo, za 30 posto njih to je prirodni plin, a za 18 posto električna energija, dok preostalih 10 % kućanstava primarno rabi neki drugi izvor energije.
Udio kućanstava kod kojih je drvo primarni izvor energije najviši je u donjim dijelovima distribucije kućanstava prema brutodohotku i netobogatstvu te se smanjuje s njihovim porastom.
