Sudsko vijeće pod vodstvom suca Marina Mrčele to je odredilo odlučujući o dokaznim prijedlozima tužiteljstva i obrane, trećeg dana suđenja dvojici generala u prvom slučaju koji je hrvatsko pravosuđe dobilo od Haškog suda.
Pročitajte i ovo
Kao svjedoci će se, među ostalima ispitati i generali Mladen Markač, Davor Domazet Lošo, Mate Laušić, Željko Sačić i Petar Stipetić.
No sudsko vijeće odbilo je zahtjev obrane da se kao svjedok sasluša Savo Štrbac, direktor srpskog Informacijsko-dokumentacijskog centra Veritas, koji je kao suradnik haškog tužiteljstva sudjelovao u prikupljanju dokumentacije o navodnim hrvatskim zločinima tijekom Domovinskog rata. Sud neće razmatrati niti njegove dokumente, jer je procijenjeno da postoje relevantniji podaci o nestalima i ubijenima u Medačkom džepu u rujnu 1993.
Također je odbijeno saslušanje zamjenika zapovjednika vojske tzv. Krajine, generala Mile Novakovića, a u postupak neće biti uvršteni ni dokumenti o oružju i streljivu koju su koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a.
Ipak, od Ministarstva obrane zatražit će se sve zapovjedi izdane u akcije oslobađanja okupiranog dijela Like u rujnu 1993. kako bi se utvrdilo tko ih je izdavao i je li s njima bilo nekih manipulacija.
Sudsko vijeće nije udovoljilo ni zahtjevu Norčeve obrane da se otkrije identitet zaštićenih svjedoka.
Vijeće se danas nije očitovao o predraspravnom podnesku iz 2003. u kojem general Rahim Ademi tvrdi da nije imao stvarnu ingerenciju nad akcijom Medački džep, a zbog kojega je Norčev odvjetnik jučer izrazio sumnju da bi se Ademi mogao braniti tako da svu krivnju prebaci na Norca.
Iako se nalazi u spisu, kao i niz drugih dokumenata, taj podnesak nije nikakav dokaz i o njemu se ne moramo očitovati, ustvrdio je sudac Mrčela.
Suđenje se nastavlja 10. srpnja, kada će se, kao i na dijelu
današnjeg ročišta nastaviti s čitanjem dokumentacije, a 16. srpnja počinju se saslušavati svjedoci. Taj dan prvi bi trebali biti saslušani Ivan Jarnjak i general Mladen Markač.
Generali Norac i Ademi terete se po zapovjednoj odgovornosti za zločine nad civilima te pretjerano i neselektivno granatiranje srpskih sela u kojima su stradali civili. U optužnici su poimenice navedeni svi stradali civili i vojni zarobljenici, od kojih su neki, navodno, okrutno zlostavljani i masakrirani.
