Prema riječima šefova društava koja upravljaju imovinom iz mirovinskih fondova, hrvatski su fondovi bolji od većine fondova velikih europskih zemalja.
Nakon 14 godina rada obveznih mirovinskih fondova ostvaren je prosječni godišnji prinos u visini 5,88 posto, odnosno realan prosječan godišnji prinos u visini 3,65 posto.
Vezani članci
Sukladno takvim prinosima članovi fondova su zaključno s krajem 2015. godine zaradili ukupno 25,02 milijarde kuna. Od početka rada fondova, u njih je uplaćeno 49,02 milijarde kuna. Kumulativno, na dan 31.12.2015. unutar fondova se upravljalo imovinom vrijednom 74,04 milijarde kuna što je ujedno i 22,5 posto hrvatskog BDP-a.
Sredstva uplaćena u drugi stup, ne koriste se danas nego će ih koristiti oni koji su danas zaposleni što bi im trebalo osigurati sigurniju mirovinu. Sredstva uplaćena u drugi stup su, inače, nasljedna, i za vrijeme štednje u obveznom fondu i u vrijeme isplate iz osiguravajućeg društva.
Prema sadašnjem modelu, čak 44 posto mirovine budući će umirovljenici dobivati iz drugog stupa, a 56 iz prvog. To bi značilo da će osiguranik sa sadašnjom prosječnom plaćom (8.185 kuna bruto u studenom 2015.) dobivati 2238 kuna mirovine iz prvog stupa te 1788 kuna iz drugog stupa.
'Prema OECD-ovom istraživanju hrvatski mirovinski fondovi spadaju u sam vrh ostvarenih realnih prinosa u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos od njemačkih, švicarskih, belgijskih i talijanskih mirovinskih fondova', rekao je predsjednik uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje mirovinskim fondovima, Dubravko Štimac.
I dok se uvelike govori o mogućnosti investiranja imovine iz ovih fondova tijekom monetizacije autocesta, fondovi su već sudjelovali u nekim većim investicijama kao što su dokapitalizacija Podravke, luke Rijeka, HPB-a te TNG-a. Društva koja upravljaju sredstvima iz fondova zadovoljna su rezultatima tih investicija.
