"Cilj nam je postići balans. Prezaduženima dati izlaz, a istovremeno povećati naplatu, jer se dug mora vratiti", kazao je Miljenić na okruglom stolu koji je okupio predstavnike dužnika, potrošača, banaka, javnih bilježnika i odvjetnika.
Miljenić je kazao da je potrošački stečaj zamišljen kao krajnja mjera iz koje bi dužnici u konačnici izlazili bez dugova, jer bi ih vjerovnici djelomično otpisali. No, dužnici bi ostali i bez imovine, čak i nekretnine u kojoj stanuju, ako dugove ne podmire u petogodišnjem stečajnom razdoblju.
Tzv. osobni bankrot mogu zatražiti svi koji najmanje tri mjeseca nisu u stanju podmiriti svoje dugove veće od 30 tisuća kuna, ali i oni što obavljaju samostalnu djelatnost, a nemaju više od 20 vjerovnika te im dugovi ne prelaze sto tisuća kuna.
Izlaz iz dužničkog ropstva
"Ove će mjere mnogima omogućiti da izađu iz dužničkog ropstva, ali bit će teško", ustvrdio je ministar, dodajući da će se dio dugovanja građana u konačnici namiriti iz proračuna kao "izraz solidarnosti".
U ministarstvu očekuju da će se većina stečajeva riješiti izvansudskim postupkom putem savjetovališta Financijske agencije (Fina) koja bi bila posrednik u sporazumu potrošača i vjerovnika. Ako ne dođe do izvansudskog sporazuma slijedio bi postupak pred općinskim sudom koji bi se, nakon pripremnog ročišta, u konačnici odlučivalo o prijedlogu za oslobođenje dužnika od njegovih obveza. U slučaju da dužnik ima imovinu imenovani povjerenik bi njome mogao upravljati i unovčiti je kako bi namirio vjerovnika, no pritom bi, upozoravaju u ministarstvu, morao voditi računa o dostojanstvu potrošača kojemu mora ostati dovoljno novca za namirenje osnovnih životnih potreba i troškova stanovanja.
Miljenić procjenjuje da će se godišnje u savjetovališta javiti oko 20 tisuća ljudi, dok bi ih oko dvije do tri tisuće moglo završiti u stečaju. Država će za cijeli projekt godišnje, po ministrovim riječima, izdvajati oko pet milijuna kuna.
'Mnogi jedino rješenje vide u suicidu'
I dok je predstavnik bankara na okruglom stolu pozdravio prijedlog zakona, dužnici upozoravaju da mnogi građani s financijskim problemima jedino rješenje vide u samoubojstvu.
"Ako imate novac na računu banka na njega uplaćuje kamate od 0,10 posto, dok istovremeno dužnici zateznu kamatu plaćaju 12 posto. Mnogima je zbog toga jedino rješenje suicid", upozorio je Antun Rupa iz Udruge blokirani. Dodao je i da prijedlog zakona za pokretanje stečaja predviđa troškove koje mnogi dužnici ne mogu platiti.
Ilija Rkman iz Društva za zaštitu potrošača istaknuo je da je, uz prijedlog zakona koji se predstavlja kao mogućnost novog "odgovornog početka", trebalo napraviti opsežno istraživanje koje bi pokazalo koliko je ljudi u Hrvatskoj posljednjih godina oboljelo zbog dužničkog "mača iznad glave".
Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček smatra da je riječ o dobrom prijedlogu, na kojem se dugo radilo, jer je vrlo teško naći mjeru koja bi zadovoljila obje strane. No, Vladi je prigovorio što nepodmirenim dugovanjima nije pristupila cjelovito već se problem rješava na nivou raznih ministarstva pa su prije prijedloga zakona o stečaju potrošača svoje posebne projekte predstavili, primjerice, resor financija i socijalne skrbi. Ustvrdio je i da je stečaj "neželjen ishod" te kako ne bi smio biti cilj da u njega ide puno ljudi.
Predstavnik Odvjetničke komore Mladen Klasić kazao je da kada se govori o stečaju potrošača "nema mjesta euforiji", jer je riječ o teško ostvarivom cilju koji u konačnici neće riješiti položaj dužnika.
U Hrvatskoj je, prema službenim podacima, više od 320 tisuća građana s blokiranim računima, a njihov se ukupan dug procjenjuje na preko 31 milijardu kuna. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
