Jezičari predlažu DRAKONSKE globe za one koji javno NE koriste hrvatski

U najnovijem izdanju Vijenca, glasila Matice hrvatske, objavljen je izrazito strog prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika kojim bi se radikalno kažnjavalo njegovo kršenje, a uvela bi se i svojevrsna jezična policija s cenzorskim ovlastima.

Na naslovnici Matičinog dvotjednika, u kontekstu situacije s dvojezičnim i dvopismenim natpisima u Vukovaru i drugim mjestima u Hrvatskoj, stoje dvije ploče s nazivima ulica - zahrđala i izrešetana ploča s latiničnim natpisom 'Ulica Stjepana Radića' te dobro uščuvana ploča s ćiriličnim natpisom 'Ulica Puniše Račića'.

Račić je, kao što je poznato, 1928. godine u Beogradu počinio atentat na Radića.

>> Svim hrvatskim školama preporučeno korištenje novog pravopisa

Među razlozima donošenja zakonskog prijedloga spominje se hrvatski jezik kao 'važna sastavnica hrvatske nacionalne samobitnosti i hrvatskoga nacionalnog identiteta', a navodi se i da su 'svi nasrtaji i pokušaji zatiranja hrvatskoga jezika u prošlosti uvijek bili i pokušaji odnarođivanja i dezintegracije hrvatskoga naroda'.

U tekstu koji je Matica uputila zainteresiranim ustanovama na izjašnjavanje o njegovu eventualnom upućivanju u Hrvatski sabor, nakon niza članaka koji propisuju način javne uporabe hrvatskog i drugih jezika, navedene su i kaznene odredbe, prema kojima bi se prekršiteljima zakona mogle izricati novčane sankcije.

Kazne do 100.000 kuna, serijskim prekršiteljima dvostruko

Kazne bi se kretale od 5.000 do 10.000 za fizičke osobe, odnosno od 50.000 do 100.000 kuna za pravne osobe (1.000 do 5.000 kuna za odgovornu osobu pravne osobe), a u slučaju ponavljanja istog prekršaja ti bi se iznosi udvostručili.

Jezičnu bi čistoću kontroliralo 'nadležno inspekcijsko tijelo', koje bi imalo ovlast prekršiteljima dati i uputu gdje i kako pronaći 'ispravna rješenja' ne bi li se doveli u zakonski okvir. Inspekciji bi prekršitelje prokazivali građani, ali bi imala i ovlast samoinicijativnog djelovanja na uočene nepravilnosti.

S globom bi mogle završiti sve pravne osobe koje 'pri obavljanju registrirane djelatnosti na području Republike Hrvatske ne posluje sa svojim hrvatskim strankama na hrvatskom jeziku'.

Novčana je kazna propisana i onim pravnim osobama koje u svom internom poslovanju u pojedinim dokumentima ili u cijelosti ne koriste hrvatski jezik. Konkretno, to se odnosi na sastavljanje pravnih akata, uputa i obavijesti zaposlenicima, oglasa i natječaja za radno mjesto te ugovora.

'Jednako tako kaznit će se i javni mediji koji objavljuju tako sastavljene akte, upute, oglase, natječaje i druge obavijesti', stoji u Matičinom prijedlogu.

Nadalje, kažnjivo bi bilo i izvođenje kazališnih predstava na stranom jeziku bez osiguranog prijevoda na hrvatski, a globa čeka i tvrtke koje bi poželjele imati naziv na stranom jeziku. Istina, to im ne bi bilo zabranjeno, ali bi uz strano ime obvezno morale koristiti i hrvatsko.

Cenzorske ovlasti jezičnih inspektora

U članku 21. prijedloga navedene su i cenzorske ovlasti mjerodavnih inspektora koji bi, utvrde li nepoštivanje zakona, mogli izdati 'rješenje kojim se nalaže uklanjanje spornoga teksta, odnosno obustavljanje javnoga emitiranja spornoga govora ili teksta'.

'Ne postupi li pravni subjekt po tom rješenju, na njegov će trošak ovlaštena javna služba ukloniti natpis koji je protivan odredbama ovoga Zakona', stoji još u prijedlogu.

Kada bi predloženi tekst zakona nekim slučajem bio usvojen u Hrvatskom saboru, pravne bi osobe dobile rok od pola godine u kojemu bi svoje nazive trebale uskladiti s hrvatskim jezikom.

'Odredbe ovoga Zakona primijenit će se na imena obrta, trgovina, ugostiteljskih (sportskih, zabavnih) i drugih objekata pri prvoj njihovoj preregistraciji. (...) Sukladno odredbama ovoga zakona u roku od dvije (2) godine uskladit će se i nazivi kulturnih, sportskih, zabavnih i drugih priredbi, predstavljanja i drugih sličnih manifestacija', navodi se u predloženom tekstu.

Vijeće za javnu uporabu hrvatskog jezika

Prijedlogom je predviđen i osnutak Vijeća za javnu uporabu hrvatskog jezika, u kojemu bi sjedio 21 član iz raznih obrazovnih i kulturnih institucija i udruga, mjerodavnih ministarstava te Hrvatskog novinarskog društva. Na čelu bi mu bio predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok bi se Matica zadovoljila mjestom zamjenika predsjednika.

Vijeće je zamišljeno kao savjetodavno tijelo 'koje sustavno prati stanje i uporabu hrvatskoga jezika te daje mjerodavna mišljenja u vezi s javnom uporabom hrvatskoga jezika'.

U redovitim bi intervalima Hrvatskom saboru podnosilo izvješća o stanju zaštite hrvatskog jezika te bi potvrđivalo pravopisna i pravogovorna načela na temelju kojih se izrađuju pravopisni i pravogovorni priručnici.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook