Glavni savjetnik ministrice Divjak: Znanost treba popularizirati jer raste pseudoznanost

Košiček je rekao kako je pitanje kvalitetne i jednostavne znanstvene komunikacije važno i za financiranje znanosti, osvrnuo se na nužnost popularizacije znanosti i podizanje opće znanstvene pismenosti šire populacije zbog sve većega rasta pseudoznanosti i alternativnih činjenica te istaknuo da će Hrvatska sada, kao punopravna članica EU, prvi put aktivno sudjelovati u razgovorima o programu Horizon Europe za razdoblje od 2021. do 2027.

Presudan argument: Umjesto kritike sustava pokušati ga mijenjati

Pročitajte i ovo Bolest modernog društva Želite li ovo svojoj djeci? Problem može eskalirati i do poremećaja ovisnosti Pitanje prioriteta Poslodavci ne vide priliku: "Jaz u njihovu zapošljavanju u Hrvatskoj među najlošijima je u Uniji"

Istaknuo je kako je presudan argument za njegov dolazak u ministarstvo bio onaj koji je izrekla ministrica Divjak kako "svi mi koji nismo u sustavu kritiziramo sustav, a sada postoji mogućnost da ga pokušamo mijenjati".

Košiček je diplomirao i doktorirao kemiju, bio je postdoktorand na Institutu Ruđera Boškovića (IRB) gdje se bavio istraživačkim radom, ima iskustava i s mobilnošću za boravka u inozemstvu, a poznaje problematiku doktoranada i asistenata, jer je bio njihov predstavnik. Na dužnost glavnoga savjetnika ministrice prije četiri mjeseca je, kako sam kaže, "posuđen" s IRB-a.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dodao je Košiček, bavi se dosta širokim spektrom aktivnosti, "od vrtićkih papučica do 'cijepanja' atoma", a osobe s takvom širinom baš i nema pa ni on, posvjedočio je, osobno nema uvijek za sve rješenja, a niti znanja o tako širokom segmentu, ali mu pomaže znanstveno-analitički pristup rješavanju problema, traženje relevantnih informacija, analiza i donošenje zaključaka temeljenih na činjenicama.

Upravo se taj znanstveno-analitički pristup rješavanju problema, objasnio je Košiček, sada pokušava više implementirati u nastavi kroz kurikularnu reformu. Jer, dodao je, prošla su vremena kada su informacije bile luksuz i teško dostupne, one su sada svuda oko nas - na internetu, no te sadržaje treba filtrirati, odrediti što je relevantno te analitičkim pristupom donijeti zaključak i odrediti smjer kojim bismo mogli ići.

Na pitanje postoji li politička volja da se doista provedu promjene u obrazovanju i znanosti, Košiček je odgovorio kako itekako postoji politička volja unutar ministarstva, ali i velika politička podrška liberala iz HNS-a bez koje ne bi na ovom mjestu uopće bilo ovakvog nestranačkog stručnog tima. Osim na razini ministarstva, politička volja mora postojati i na razini države što se pak, ocijenio je, najbolje očituje kroz državni proračun i plan reformi. Želimo li frontalno primijeniti sve planirane promjene, smatra, ne možemo ovisiti samo o europskom novcu, iako ga se trudimo iskoristiti što više.

Tako, rekao je, do kraja godine planiramo ugovoriti tri milijarde kuna za različite projekte iz Europskoga socijalnog fonda i Fonda za regionalni razvoj, ali uz to, istaknuo je Košiček, trebamo imati i jaču nacionalnu priču pa očekujemo da će se politička volja iskazati i kroz pregovore o novom proračunu.

Poziv za popularizaciju znanosti – usporedba s nogometom

Košiček svoj doprinos najviše vidi kroz popularizaciju znanosti. Ministarstvo je sada ponovno objavilo poziv za popularizaciju znanosti koji je, podsjetio je, uveo još 2012. tadašnji zamjenik ministra znanosti Saša Zelenika. Poziv, koji je otvoren do 15. lipnja za sve institucije koje se bave popularizacijom znanosti, sada je dorađen pa su ove godine prvi put programi raslojeni na tri nivoa.

Jer, objasnio je, postoje sveobuhvatni programi, ali i oni kraći i fokusirani. Svi su jednako važni, ali znanost populariziraju na različite načine. Do sada su se svi jednako bodovali i otprilike dobivali isti iznos što baš i nema smisla, pa će se sada oni financirati ovisno o vrsti i veličini programa. Jer, primjerice, imamo Festival znanosti koji se sedam dana održava u 20 gradova, a s druge strane jednu radionicu koja se javi kao samostalni entitet.

Rekao je kako tu situaciju voli uspoređivati s nogometom, a kako je pred nama Svjetsko nogometno prvenstvo, svi ćemo gledati barem utakmice kada će igrati Hrvatska - to uspoređuje sa širokim programima u popularizaciji znanosti na koje dolazi tisuće ljudi koje znanost površno zanima. Netko tko će se više zainteresirati, radit će i nešto više, poput navijača koji odlaze na domaću utakmicu jer je ne žele gledati na televiziji. No, ima i onih koji žele raditi još više i dublje se baviti znanošću - oni su poput navijača koji idu i na sva gostovanja, a njih je malo, kao i u znanosti.

Zato, smatra Košiček, treba omogućiti piramidalnu strukturu - tako da najprije imamo tisuću zainteresiranih, onda stotinu koji su malo više zainteresirani, pa na kraju deset koji su jako zainteresirani.

Znanost treba popularizirati jer raste pseudoznanost

Košiček je rekao kako je možda previše subjektivan kada je riječ o mogućem napretku u popularizaciji znanosti jer već deset godina popularizira znanost, bavio se različitim edukacijskim projektima te s osobne strane, vidi pomak. Kada je pak riječ o napretku na razini društva, smatra da će taj proces trajati, a mora početi od škole, a ulazak Hrvatske u CERN i Europsku svemrisku agenciju definitivno će pripomoći u dizanju vidljivosti važnosti znanosti.

Istaknuo je kako Ministarstvo to i radi s kurikularnom reformom kojoj je jedan od ciljeva podići opću znanstvenu pismenost šire populacije. Objasnio je kako cilj nije da svi znamo sve činjenice već da usvojimo znanstveni način razmišljanja i pristup koji su neophodni u suvremenome svijetu - kako se dolazi do rezultata, kako se rade mjerenja, što je statistika.

To su pojmovi koji su nam bitni kako bismo mogli analizirati informacije koje nam se serviraju, a na tome će biti naglasak u kurikularanoj reformi u smislu prirodno-znanstvenih predmeta gdje je do sada nedostajalo povezivanja.

S druge pak strane, ocijenio je, raste pseudoznanost - ljudi prestaju cijepiti djecu, u Srbiji djeca umiru od ospica, bolesti koju smo praktički iskorijenili, a ima sve više ljudi koji tvrde da je Zemlja ravna ploča, raspravlja se o tome je li evolucija pitanje osobne vjere ili nije, a riječ je o stvarima koje su znanstveno apsolvirane prije 500 godina. U tom kontekstu je pak jako važan taj prirodoznanstveni kritički pristup usaditi djeci, kako bi ga oni kasnije mogli primijeniti ne samo u znanosti, nego primjerice i u ekonomiji.

Smatra da treba puno raditi na boljoj komunikaciji između znanstvenika i medija. Svi znanstvenici ne moraju biti vrsni komunikatori, ali svi moraju biti u stanju jednostavnim rječnikom objasniti što rade i prezentirati osnovne rezultate. To se, naravno, uči, a glavni problem je, ocijenio je, što takva edukacija ne postoji ni na dodiplomskom niti na postdiplomskom studiju.

Istaknuo je kako bi trebalo napraviti i kolegij za studente novinarstva i to ne samo o tome što je znanstveno novinarstvo, već i što je znanstvena metoda. Napomenuo je kako je vodio nekoliko radionica za studente novinarstva i bio je iznenađen njihovim interesom i pitanjima koja su postavljali jer je bilo jasno da im nije posve jasno što je to znanstveno istraživanje i što su znanstveni rezultati te da se i sami "gube u prostoru između znanosti i pseudoznanosti". A ako njima nije jasno kako će to biti onda onima kojima prenose vijesti.

Znači da moramo od jako educiranoga znanstvenika, preko dobro educiranog novinara, educirati javnost. Spomenuo je i inicijativu pri Hrvatskome novinarskom društvu (HND) koje je osnovalo sekciju znanstvenih novinara kojoj je jedan od ciljeva edukacija novinara koji već prate znanost.

Hrvatska će prvi put aktivno sudjelovati u razgovorima o programu Horizon Europe

Košiček je napomenuo da će se postojeći program Obzor 2020 (Horizon 2020) u narednom razdoblju od 2021. do 2027. zvati Horizon Europe i o njemu se već sada pregovara.

Hrvatska će tako prvi put aktivno sudjelovati u razgovorima o programu Horizon Europe jer je, podsjetio je, kada smo postali punopravna članica Europske unije 2013., program Obzor 2020 za razdoblje od 2014. do 2016. već bio donesen, što znači da smo se morali prilagoditi uvjetima o kojima su pregovarale neke druge zemlje.

Košiček je ocijenio kako je sada pred Hrvatskom veliki izazov - kako odrediti ona područja znanosti gdje smo dobri i gdje možemo više, te probati nekako usmjeriti "vodu na svoj mlin".

Istaknuo je da je cilj Ministarstva znanosti i obrazovanja potaknuti hrvatske znanstvenike da se više prijavljuju na europske projekte na koje i dalje imamo relativno mali broj prijava. Podsjetio je da je na sredini programa Obzor 2020 napravljena evaluacija iz koje su vidljiva dva problema - jedan je nedovoljna informiranost i osjećaj nedovoljne kompetentnosti da bi se uopće uhvatili u koštac s pisanjem tako zahtjevnoga projekta. Drugi je demotivirajući čimbenik to da treba uložiti puno truda, a uspjeh je možda samo 11 ili 12 posto.

Sada pokušavamo, a kroz neke konkretne mjere smo i nagradili one koji su dobili europske projekte, financijski osnažiti i one koji su dobili pozitivne recenzije i potaknuti ih da sudjeluju u radionicama kako bi vidjeli što je to što im treba da bi povećali svoju kompetentnost za prijavu.

To naravno, rekao je Košiček, ne znači da će im projekt odmah proći, ali pri tome vrijedi zakon velikih brojeva - što više prijava, to je veća mogućnost dobivanja projekta.

Objasnio je da je jedna od glavnih reformi koje se pokušavaju provesti u znanosti da još više novca dobiju oni koji su dobri, a da oni jako loši ne dobiju ništa. Do sada je pak pravilo bilo - svi će dobiti nešto novca, oni dobri snaći će se i uspjet će, usprkos sustavu - sustav uravnilovke. Mi pak, istaknuo je, ne želimo da uspiju usprkos sustavu već da sustav bude takav da znanstvenike potiče na uspjeh - to je reforma znanosti koja u prvi plan stavlja izvrsnost.

Projekt Ministarstva financirat će se u sklopu projekta „Europska noć istraživača” iz programa Marie Curie

Košiček je spomenuo i nedavni uspjeh Ministarstva znanosti i obrazovanja čiji će se projekt "Techno past - Techno future" financirati unutar dvogodišnjega projekta "Europska noć istraživača" u sklopu programa Marie Curie, a održat će se 28. rujna ove godine u cijeloj Europi, a iduće godine zadnji petak u rujnu.

Projekt Ministarstva financirat će se u stopostotnom iznosu, odnosno, riječ je o iznosu od dva i pol milijuna kuna. Košiček je podsjetio je kako se ove godine obilježava Europska godina kulturne baštine, pa je smisao projekta da se i znanost prikaže kao kulturna baština, pa će se ove godine odati počast svim znanstvenicima na prijašnjim otkrićima, a u 2019. ćemo se fokusirati na tehnološku budućnost.

Dodao je kako projekt još nije potpisan, ali ga je nedavno odobrila Europska komisija koja će financirati 55 projekata, od prijavljenih 128, u 27 zemalja. Projekt će se provesti u četiri hrvatska grada - Zagrebu, Rijeci i Splitu, te Osijeku i Puli koji će se 'rotirati', zaključio je Marko Košiček. (Irena Petričević/Hina)