Litavski predsjednik, kao i tisuće građana, bili su prisiljeni skloniti se u podzemna skloništa, odnosno garaže nakon što su se oglasile sirene za zračnu uzbunu. Nakon evakuacije stigle su i prijetnje iz Rusije.
NATO-ovi zrakoplovi poslani su kako bi presreli jurišni dron koji je letio prema Vilniusu, a jučer je u 9:40 po lokalnom vremenu prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu izdana naredba za evakuaciju.
Ubrzo nakon toga litavska premijerka Inga Ruginiene upozorila je da je "rat bliži nego ikad" – dok se činilo da Rusija testira odlučnost NATO-a.
Iako još uvijek nije potvrđeno podrijetlo drona koji je nestao iz litavskog zračnog prostora, Latvija je ranije ovog tjedna optužila Rusiju da namjerno preusmjerava ukrajinske dronove u zračni prostor baltičkih država, piše The Telegraph.
Podrijetlo drona, koji je nestao iz litavskog zračnog prostora, nije poznato, no Latvija je ranije ovog tjedna optužila Rusiju da namjerno preusmjerava ukrajinske dronove u zračni prostor baltičkih država.
Riga je te tvrdnje iznijela tjedan dana nakon što je latvijski premijer podnio ostavku zbog načina na koji je vlada reagirala na ruske upade. U utorak je Rusija upozorila da bi mogla napasti Litvu, Latviju i Estoniju nakon što je ustvrdila da su baltičke države planirale dopustiti Ukrajini izvođenje napada sa svojeg teritorija.
Ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja rekao je: "Članstvo u NATO-u neće vas zaštititi od odmazde". Latvijska predstavnica pri Vijeću sigurnosti UN-a Sanita Pavluta-Deslandes odbacila je tvrdnje Moskve kao "čistu fikciju" čiji je cilj destabilizirati NATO.
"Prijetnja jednoj državi članici prijetnja je cijeloj Uniji"
Istog dana NATO-ov borbeni zrakoplov F-16 preletio je Estoniju kako bi oborio dron za koji se sumnjalo da je ukrajinski projektil koji su preusmjerile ruske snage. Ukrajina se ispričala Estoniji i svim svojim "baltičkim prijateljima zbog takvih nenamjernih incidenata" te optužila Rusiju da je namjerno preusmjerila svoje dronove preko zračnog prostora NATO-a.
U srijedu je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pohvalio "smiren i odlučan odgovor" saveza na nedavne upade dronova poručivši: "To je upravo ono što smo planirali i za što smo se pripremali."
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: "Rusija i Bjelorusija snose izravnu odgovornost za dronove koji ugrožavaju živote i sigurnost ljudi na našem istočnom krilu. Europa će odgovoriti jedinstvom i snagom. Prijetnja jednoj državi članici prijetnja je cijeloj našoj Uniji."
Na sjeveroistočnom krilu NATO-a raste nervoza zbog predanosti Washingtona savezu. Prošli tjedan Pentagon je otkazao raspoređivanje 4000 američkih vojnika u Poljsku u sklopu privremene rotacije, a dva tjedna ranije Trump je objavio da će povući i 5000 vojnika iz Njemačke.
Razlike Baltika i Ukrajine
Nekoliko europskih zemalja planira u četvrtak na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Helsingborgu u Švedskoj od Marca Rubija zatražiti jasniji vremenski okvir za povlačenje američkih vojnika. Prema nedavnom simulacijskom ratnom scenariju Međunarodnog instituta za strateške studije, baltičke države bile bi prve koje bi pale u slučaju ruske invazije na NATO.
U izvješću se upozorava da bi ruski napad na Baltik bio "vojno jednostavniji" od ruske invazije na Ukrajinu jer su "udaljenosti kraće, vojni ciljevi ograničeniji, a ruski protivnici slabiji".
