Podsjetio je da konačna odluka o lokaciji terminala nije donesena, iako je Povjerenstvo za ocjenu studije izbora lokacije terminala za LNG predložilo Vladi lokaciju Dine na Krku kao potencijalno najbolju.
Dodao je kako je prvi preduvjet, koji je u vezi s odabirom lokacije tražila županija, ostvaren, jer je lokaciju odredila struka, ali da je ipak riječ o procjeni koja je bliža gledištu ulagača, budući da je lokacija odabrana na osnovi tehničkih uvjeta i isplativosti terminala.
Ostali važni zahtjevi u vezi s ekonomskim, energetskim i ekološkim koristima za županiju, još nisu ostvareni i na njima ćemo ustrajati, rekao je.
Županija će tražiti da se prirodni plin uvede u pogone Ine i Termoelektrane Rijeka (HEP) u Urinju, što bi smanjilo onečišćenje na tom području, rekao je Komadina naglasivši da HEP za sada ne namjerava u Urinju koristiti prirodni plin, ali da će to biti uvjet županije za izgradnju terminala.
Osim toga, županija traži jamstva za bržu plinofikaciju otoka Krka te da se razmotre mogućnosti korištenja rashladne energije iz terminala.
Župan je ocijenio kako bi bilo dobro da udjel domaćih ulagača u terminal bude i do 50 posto te da se o tome i količinama plina za Hrvatsku dodatno pregovara, odnosno da izgradnju terminala treba sagledati radi potreba Hrvatske, a ne samo zbog potreba srednjoeuropskih zemalja.
Ocijenivši da je osiguranje novih izvora i dobavnih pravaca energenata strateški važno za Europu, Hrvatsku i županiju, Komadina je rekao da se korištenje prirodnog plina uklapa i u županijsku strategiju održivog razvoja.
Prirodni plin je razvojna šansa, a hoće li to zaista biti ovisi o središnjoj vlasti, ministarstvima, javnim poduzećima, Ini, Plinacrou i drugima, naveo je dodavši da konačnu odluku o postrojenjima od nacionalnog interesa ipak donosi središnja vlast.
Župan je još podupro zahtjeve udruge Eko Kvarner, koja traži da se u izradbi studije o utjecaju LNG terminala na okoliš procijene rizici od hlađenja mora pri uplinjavanju LNG-a u Omišlju.
