Ovaj prijedlog omogućava da se, kao u nekim zemljama EU-a, ali i onima izvan nje, uvede da se neradni dan prebacuje na prvi radni dan u idućem radnom tjednu ili na više dana, navodi Katarina Peović u izmjenama koje je predložila u Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.
Pročitajte i ovo
38 točaka
Sabor donio važnu Deklaraciju: Evo što ona znači za prava umirovljenika i starijih osoba
Praznici
ANKETA Ovo su neradni dani u 2024., znalci će ponovno imati mnogo prilika za spajanje: Ali ima i jedna loša vijest
Ističe i kako su blagdani i praznici dani odmora za radnike, stoga im treba omogućiti da na te dane ne rade.
Dodatan poticaj za svoj prijedlog našla je i u činjenici da ove godine velik broj blagdana i praznika pada na vikend, uključujući već prošle 1. svibnja (subota), Veliku Gospu (nedjelja) ali i nadolazeće Božić (subota) te blagdan Svetog Stjepana (nedjelja).
Zastupnica argumentira i kako više od 85 zemalja ima ''regulacijske regulative'' za javne praznike i blagdane koji kalendarski padaju u nedjelju. U Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, kada praznici padaju za vikend, neradni dan se prebacuje na prvi idući radni dan, tako je i u nekim zemljama bivše SFRJ. I Srbija, primjerice, ima takvu praksu, ''nešto slično'' imaju Italija i Španjolska, a o kompenzaciji praznika koji padaju na vikend, razmišlja i Njemačka.
Ta se praksa naziva i ''ponedjeljizacija'', jer se praznik ili blagdan koji pada u subotu ili nedjelju, prebacuje na ponedjeljak, u nekim slučajevima i na utorak, objašnjava Peović koja navodi i da za provođenje njenog prijedloga ne treba osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.