U plasteniku danas plus 70. No, za obitelj Kolar nema predaha, nema praznika. 'U tom poslu nema ni sveca, ni praznika. Tu se svaki dan radi. Svaki dan se nađe nekakav posao što se mora obaviti', kaže proizvođačica povrća Magda Kolar.
Pročitajte i ovo
PRIMJENA SPORAZUMA
"Nismo ni svjesni šta će nam se dogoditi": Sporazum uskoro stupa na snagu, domaći poljoprivrednici na nogama
I juha je skupa
Omiljenog voća na tržištu će manjkati barem 70 posto: Zbog suše nekih vrsta gotovo da nema
Dobro je znati
Stižu dojave o zalijetanju vrana u građane: Evo zašto to rade i što morate odmah učiniti
NATO na rubu incidenta?
Ruski piloti izazvali kaos na nebu: Lovci presreli britanski avion
upozorenje građanima
Haraju lažni poštari, evo kako ih prepoznati ako vam pokucaju na vrata
>>Seljacima još uvijek loša situacija!
Magda u plasteniku radi i do 14 sati na dan. No, svoj rad ne može naplatiti. 'Životariti, nažalost. Cijene su takve kakve jesu, plodovi jesu tu, ali cijene nisu nikakve', kaže.
Niske otkupne cijene uništavaju domaće proizvođače povrća i voća. Zvonku Dudiću se ne isplati obrati šljive. 'Ne otkupljuje nitko. Cijena mizerna. Najjeftinije je da ostanu dolje na podu jer nemam kome prodati. Malo ću podijeliti za pekmez ljudima tko hoće', kaže ovaj proizvođač šljiva.
>>Slavonija: Sve je više proizvođača egzotičnog voća i povrća!
Za kilogram šljiva Zvonko danas može dobiti 1,20 kn. U trgovini je ista šljiva 7 kuna. Otkupna cijena rajčice je 2 kune, a u trgovačkim lancima ona stoji 10 kuna.
'Ako su cijene visoke, onda to vi plaćate, građani. Mi ne dobijemo. Vi skupo platite. Gdje smo onda? Mislim da je totalno promašena poljoprivredna politika', poručuje proizvođač povrća Željko Kolar.
Proizvođači tvrde da su domaće hladnjače nakrcane uvoznom robom.
>>Europska komisija vrši pritisak na BiH zbog zabrane uvoza iz Hrvatske
'Država je to dopustila, nego tko. Ako ministar se ne može miješati u cijenu pšenice, u cijenu šljive, u cijenu bilo čega, onda nam ne treba. Za što prima plaću?!', pita se Zvonko Dudić.
Hrvatski građani jedu skupu hranu, a domaći proizvođači propadaju. 'Nekad čovjeku bude žao što radi to. A što drugo? Mi smo ovdje, imamo zemlju. Ne možemo mi biti Švabe, pa praviti aute', kaže Željko Kolar.
I dok Hrvatska čeka velike strane investitore, jedina proizvodnja koju ima - ona pod vedrim nebom - propada.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook