Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u subotu je na Svjetski dan slobode medija dodijelilo nagradu za najbolje novinarske radove u 2024., a nagradu za novinara godine dobili su novinari Jutarnjeg lista Slavica Lukić i Marin Dešković.
Slavica Lukić i Marin Dešković dobili su 160 od 417 glasova članova HND-a, a za novinara - novinarku godine bili su nominirani i novinarka N1 Mila Moralić , novinar Novosti Hrvoje Šimičević i novinar 24 sata Ivan Pandžić.
Zahvaljujući istraživačkom radu Slavice Lukić i Marina Deškovića, novinara Jutarnjeg lista javnost je u veljači i ožujku 2024. doznala za seriju SMS-poruka koje je bivša HDZ-ova državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, razmjenjivala s nizom aktera iz pravosuđa i politike.
Posebno su odjeknule one koje je razmjenjivala s Ivanom Turudićem, dugogodišnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu i, u trenutku objave tekstova, kandidatom za jednu od najvažnijih pravosudnih funkcija u državi. ''U seriji radova, koji su uključivali i sada svima dobro poznate poruke "Di si lipa" i "Di si radosti", Lukić i Dešković razotkrili su niz neistina koje je Turudić, tada kandidat za glavnog državnog odvjetnika, iznosio u medijima i pred saborskim Odborom za pravosuđe. Istodobno su minucioznim novinarskim radom demaskirali koruptivnu povezanost pravosudne i političke vlasti'', ističe se u objašnjenju nagrade.
Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani ocjenjivački sud je dodijelio Slavenki Drakulić koja je, kako se ističe u obrazloženju nagrade, dokazala da vrhunskog novinarstva nema bez stvaralačke mašte, pritom se istodobno i u svom književnom radu oslanjajući na novinarske prakse.
''Od svojih prvih profesionalnih koraka u Startu i Danasu, preko prestižnih svjetskih medija s kojima surađuje, poput New York Timesa, Guardiana, Süddeutsche Zeitunga, La Stampe i Politikena, do Jutarnjeg lista čija je kolumnistkinja posljednjih nekoliko godina, Drakulić se uvijek bavila aktualnim temama, pionirski istražujući i one društvene pojave koje su tek bile na vidiku'', istaknuto je.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je Milena Zajović, novinarka i urednica rubrike Kultura u Večernjem listu koja je razotkrila godinama prešućivano seksualno uznemiravanje glumica i drugih filmskih djelatnica od redatelja Dalibora Matanića, a nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je Ivo Čagalj iz Pixella.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo dobila je Barbara Matejčić za dokumentarnu radiodramu ''Uzrok smrti: granica'' u produkciji Hrvatskog radija, a nagrada za internetsko novinarstvo dodijeljena je Denisu Mahmutoviću, novinaru Telegrama za tekstove o dubioznom načinu stjecanja stana predsjedničkog kandidata HDZ-a Dragana Primorca u Splitu.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo dobile su novinarka N1 Mila Moralić za intervju s europskom javnom tužiteljicom Laurom Kövesi, te Nikolina Zavišić za epizode u sklopu serijala "Paragraf" Audiovideo produkcije VIDA Srpskog narodnog vijeća među kojima je i ona naslovljena "Grubori – Povratak u ubijeno selo".
Nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić dobili su Janko Gredelj s RTL-a za praćenje požara na Makarskoj rivijeri, te Lorik Sopi za niz priča koje je proizvela produkcija VIDA Srpskog narodnog vijeća, među kojima su i reportaže "Grubori – povratak u ubijeno selo", "Srpske kuće lete u zrak" i "Slana – zatajeni ustaški logor ".
Nagrada Velebitska degenija za najbolje radove s područja zaštite prirode i okoliša dodijeljena je novinarki i urednici HRT-a Sanji Mikleušević Pavić za dokumentarni serijal "Donja Jablanica – Kad šume utihnu", te Vedrana Simičević za tekst objavljen u Jutarnjem listu i na portalu Balkan Insight pod naslovom ''Europska Amazona je pred umiranjem” o jedinstvenom zelenom pojasu koji se proteže 700 kilometara uz Muru, Dravu i Dunav.
Bivšem predsjedniku Zbora novinara za okoliš HND-a i lani preminulom uredniku serijala ekoloških emisija "Plavo i zeleno", "Eko zona" i "Zelena linija" na Hrvatskoj televiziji Mladenu Iličkoviću odano je Priznanje Milan Grlović za dugogodišnji rad i značajan doprinos razvitku novinarske organizacije i ugledu profesije te jačanju medijskih sloboda.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko u uvodnom govoru naglasio da je okruženje u kojem je hrvatsko novinarstvo ''sve samo ne prijateljsko'' istaknuvši smanjivanje sredstva tjedniku Novosti, SLAPP tužbe i ''Lex AP'' te smanjivanje broja zaposlenih na HRT-u i na N1.
''Došli smo u situaciju u kojoj je novinarski rad sramotno podcijenjen i medijskim je vlasnicima postao neželjeni trošak. Novinarstvo je postalo otegotni dodatak u poslovnom modelu medijskih kuća. Više se govori o medijskom industriji, a manje o novinarstvu. Danas kada netko upisuje novinarstvo da bi u životu radio novinarski posao, vjerojatno računa na ljubav prema ovoj profesiji, jer u njoj nema nekih velikih novaca. Samo puno patnje i stresa'', kazao je Zovko.
