Zastupnik stranke Snaga Goran Aleksić izvijestio je u četvrtak kako je Vrhovni sud odlučio da nema zastare potraživanja preplaćenih kamata iz kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima na temelju pravomoćne kolektivne sudske presude u slučaju franak, što znači da banke hrvatskim građanima duguju 15 milijardi kuna nepošteno stečenog novca.

Galerija


"To znači da svi dužnici s valutnom klauzulom u 'švicarcima' mogu sa sigurnošću računati da će dobiti svoje preplaćene kamate ako tuže banku", rekao je Aleksić na konferenciji za novinare u Saboru.

Procijenio je da trenutno ima oko 4000 takvih tužbi, a potencijalno ih može biti i 200.000. Banke hrvatskim građanima duguju 15 milijardi kuna nepošteno stečenog novca - 10 milijardi temeljem valutne klauzule i pet milijardi preplaćenih kamata. "Taj novac banke će morati vratiti i u Saboru ću se boriti da se to riješi zakonom", najavio je Aleksić.

Zajedno s odvjetnicom Nicole Kwiatkowski, koja je glavna kreatorica kolektivne tužbe u slučaju franak, izvijestio je kako odluka Vrhovnog suda znači da nijedan zahtjev iz tužbi za vraćanje preplaćenih kamata koji bude podignut do 13. lipnja 2019. godine neće biti u zastari. Sada svi dužnici, i oni koji nisu konvertirali kredite u "švicarcima", kao i oni koji su kredite otplatili prije konverzije, mogu sa sigurnošću tužiti i dobiti sve preplaćene kamate i pripadajuće zatezne kamate.

Aleksić je podsjetio na konstantni problem s maržama koji traje već 15 godina. "Banke primjenjuju nepoštene i time ništetne promjenjive kamatne stope i zbog toga su kamatne stope u kreditima ugovorenima prije 2013. godine velike, ali su nevrijedeće. Na svakom sudu dužnik koji tuži banku zbog takve kamatne stope dobit će preplaćene kamate", rekao je Aleksić.

Naglasio je da Udruga franak sada čeka presudu Visokog trgovačkog suda koji treba odlučiti o nepoštenosti valutne klauzule.

"Ako Visoki trgovački sud odluči da je valutna klauzula u 'švicarcima' bila nepošteno ugovorena, to znači da će svih 120.000 dužnika imati širom otvorena vrata da dobije kompletnu razliku tečaja i preplaćenih kamata u svoje ruke, zajedno sa zateznim kamatama jer nema zastare tih potraživanja", rekao je Aleksić.

Napomenuo je kako bi i krediti u kunama i eurima, koji nisu izrijekom spomenuti u presudi, također trebali potpasti pod princip da nema zastarijevanja, jer je meritum potpuno jednak, odnosno imaju jednako nepoštene i ništetne kamate. (Hina)