Dok prosječne tražene cijene kvadrata u Zagrebu jure prema granici od 4000 eura, mnogi se pitaju je li kupnja nekretnine postala nemoguća misija. Ipak, službeni podaci o realiziranim cijenama otkrivaju da jeftiniji kvadrati ipak postoje.
U posljednje dvije godine prosječna cijena stambenih kvadrata u Zagrebu dosegnula je vrhunac. Prema podacima portala Nekretnine.hr, u ožujku ove godine za kvadrat se u prosjeku tražilo 3842 eura što je povećanje od 15,69 posto u odnosu na isti mjesec lani. Samo u odnosu na siječanj, prodavatelji su u ožujku tražili 100 eura po kvadratu više.
Najviša cijena bila je u četvrti Trešnjevka-jug od 4473 eura dok su najjeftiniji kvadrati u Brezovici s prosjekom 2773 eura.
Radar prema rubu
Oni koji na širem području Zagreba traže stan ispod 2000 eura po kvadratu, radar bi trebali usmjeriti na rubne gradske četvrti. Prije svega to su Sesvete koje su i dalje u vrhu zagrebačkih kvartova u kojima je kupnja najpovoljnija. Tražena cijena i dalje se drži ispod granice od 3000 eura. Kad se gledaju podaci o realiziranim cijenama temeljenima na onima od Porezne uprave i sklopljenim kupoprodajnim ugovorima prošle godine, u naseljima poput Vugrovca, Adamovca, Kašine ili Blaguše realizirane cijene su još uvijek ispod ili oko granice od 2000 eura što može biti dobar motiv za kupnju nekretnine i preseljenje.
Niže cijene drži još jedna rubna gradska četvrt, Brezovica, gdje se u ožujku tražilo manje od 2800 eura po četvornom metru kod prodaje nekretnina. No, ako se gledaju realizirane cijene prošle godine, one su ipak u prosjeku bile nešto više nego na području Sesveta, oko 2300 eura. No u usporedbi s ostalim zagrebačkim kvartovima, pa i ostalim rubnim dijelovima kao što su Podsused i Črnomerec, ove cijene kvadrata zvuče poput diskontne prilike.
U jeftinije zagrebačke četvrti spada i Dubrava, a Gornja je jeftinija od Donje. Tražene cijene sada su oko 3200 eura za kvadrat, no realizirane su lani bile 2175 eura/m2.
(Ne)prilike
Prilika za jeftiniji stan su i nekretnine smještene u suterenima ili potkrovljima koje većina kupaca zapravo izbjegava. No, i takvi stanovi mogu postati ugodan prostor za život, ali naravno, sve ovisi u kakvom je stanju objekt u kojem se stan nalazi, je li to novija zgrada, energetski obnovljena i slično. Stanovi u suterenu u centru Zagreba mogu se naći po cijeni koja je i do 40 posto niža od stanova na prvom katu.
Pročitajte i ovo
Primjerice, u oglasiku smo pronašli suterenski stan u Tratinskoj na Trešnjevci od 40 m2 prodaje se za 110 tisuća eura. Za isti iznos, također u suterenu na Trešnjevci, prodaje se stan od 36 kvadrata.
Povoljniji su i stanovi u kućama iako tu treba dobro paziti je li provedeno etažiranje i kakvi su ostali suvlasnici koji žive u istom objektu. Stanovi u kućama obično nisu etažirani i prodaju se za gotovinu. Tako se stan u Buzinu u kući od 82 kvadrata prodaje za manje od 100 tisuća eura.
U kategoriju jeftinijih kvadrata spadaju i nekretnine kojima je potrebna adaptacija, no to kad se u konačnici podvuče crta, nerijetko su troškovi veći nego kod kupnje nekretnine kojoj renovacija nije potrebna ili se radi tek o kozmetici.
Pročitajte i ovo
Dražbe i hitne prodaje također su način na koji neki uspiju doći do povoljnije nekretnine. Potrebno je pratiti objave Fine i banaka. Nekretnine koje idu na bubanj zbog ovrha često se mogu dobiti po početnoj cijeni koja je daleko ispod tržišne, no ovdje je potreban oprez i provjera svih pravnih zavrzlama.
Razlika traženo i dobiveno
Ključna pogreška koju kupci rade jest odustajanje nakon pregleda oglasnika. Stručnjaci upozoravaju: tražena cijena nije prodajna cijena. U Zagrebu je trenutno na snazi velika razlika između traženog i realiziranog. Prodavatelji često traže i do 20-25 posto više od onoga što će na kraju doista dobiti. Prostora za pregovore ima, pogotovo ako imate gotovinu ili ste spremni na brzu realizaciju kredita.
