Galbraith predlaže podjelu Iraka

O knjizi su govorili urednik Nenad Rizvanović, prevoditelj Petar Vujačić, književnik Miljenko Jergović i autor.

Pročitajte i ovo pozvao na dogovor Milanović o imenovanju veleposlanika: "Oprezno s listama veleposlanika" Za Dnevnik Nove TV Bivši veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj: "Mislim da će Trumpov drugi mandat staviti naglasak na Balkan i Hrvatsku"

'Nas Irak zanima samo kao senzacija sa CNN-a', ocijenio je Jergović dodavši kako za Hrvate ne postoji ni kurdsko pitanje. Objasnio je to kao frustraciju iz devedesetih godina, kad i nas 'kao ultimativno samoproglašenu žrtvu svijet gotovo nije razumio'. 

'Galbraith je aktivist kao što su bili lijevi intelektualci
šesdesetih godina', ustvrdio je dodavši kako je to pokazao gestom popevši se 1995. na traktor izbjegličke kolone u kojoj su Srbi bili kamenovani.

Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith napomenuo je, kako se unatoč postojećim paralelama između Iraka i bivše Jugoslavije, u Iraku ne bi usudio popeti na traktor izbjegličke kolone. 

'U Hrvatskoj sam, naime, znao da će me štititi hrvatska policija', dodao je.

'Umjetne tvorevine - SSSR, Čehoslovačku i Jugoslaviju uništila je demokracija,' rekao je dodavši kako je Britanija poslije Prvoga svjetskog rata od tri pokrajine Osmanskoga Carstva osnovala državu Irak.

Napomenuo je kako su Britanci tada za kralja nametnuli arapskoga sunita, koji je vladao većinskim narodima (Kurdima i šiitima).

'Od manjinskih sunita izgrađena je administracija, vojska i
sigurnosne službe koje su upravljale Irakom', rekao je dodavši kako je i Sadam Husein došao na vlast sa svojom strankom i obavještajnim službama iz sunitske skupine.

Kao loše isplaniran, ocijenio je američki ulazak u Irak, a pokušaj da se se sačuva ta 'umjetna tvorevina', koju republikanci nisu razumjeli, bila je zabluda, kao i politika europskih zemalja koje su 1991. htjeli očuvati Jugoslaviju.

'Bio je to najnesposobniji pothvat u povijesti američke nacionalne sigurnosti', ustvrdio je dodavši kako bi Amerikanci trebali napustiti južna šiitska područja i povući se na sjever u Kurdistan, gdje je već zaživjela demokracija.

Knjigu Petera Galbraitha 'Kraj Iraka' (234 str.), objavio je
zagrebački nakladnik V.B.Z. Autor kroz deset poglavlja piše o
Kurdistanu, građanskom ratu, rješenju krize stvaranjem triju država (kurdska, šiitska i sunitska) te američkom povlačenju iz tog područja.