Učinkovito upravljanje novcem smatra se jednom od vještina koje su ključne za dobrobit pojedinca i društva. No, nisu stvari baš tako jednostavne.
Posljednji je dan Svjetskog i Europskog tjedna novca, u čijem je fokusu ove godine bila važnost financijske pismenosti djece i mladih te uloga obrazovnog sustava u razvoju odgovornog odnosa prema novcu.
Što je financijska pismenost?
Financijska se pismenost dijeli na tri komponente: financijsko znanje, financijsko ponašanje te odnos prema novcu. Financijsko znanje predstavlja poznavanje osnovnih financijskih pojmova te izračune kamate putem primjerice jednostavnog i složenog kamatnog računa. Financijsko ponašanje ukazuje na koji način građani upravljaju svojim novcem. Odnos prema novcu mjeri stav, odnosno doživljavaju li građani novac više kao sredstvo štednje ili potrošnje.
Hrvatski građani, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), po financijskom su znanju iznad prosjeka zemalja članica OECD-a. Najveću razinu financijske pismenosti imaju građani Njemačke, a najnižu razinu od zemalja članica Europske unije građani Italije, dok je na posljednjem mjestu od zemalja sudionica Jemen.
No, iako hrvatski građani jako dobro poznaju teoriju, često se upozorava da je u praksi slabo primjenjuju. Posebno kad je u pitanju digitalna financijska pismenost, a skloni su i alternativnim oblicima ulaganja kao što su kriptovalute, i to često bez razumijevanja rizika koje one donose. Na tekućim računima drže veliku količinu novca, no zaostaju u u štednji i dugoročnom planiranju. Naime, čuvanje i štednja dvije su različite stvari.
Mladi i financije
Dok se čeka ima li kakvih pomaka, a što će pokazati idući međunarodno koordinirani ciklus istraživanja prema metodologiji OECD-a, najnoviji podaci o financijskoj pismenosti dolaze iz internetske ankete o financijskom znanju, ponašanju i odnosu prema novcu u kojoj je sudjelovalo ukupno 748 učenika srednjih i osnovnih škola u Hrvatskoj.
Rezultati pokazuju da učenici prepoznaju važnost upravljanja novcem i u pravilu iskazuju pozitivan stav prema štednji i odgovornom raspolaganju financijama, no njihovo financijsko znanje često ostaje na osnovnoj razini.
Pritom su pitanja za učenike osnovnih škola bila koncipirana jednostavnije i prilagođena njihovoj dobi, dok su pitanja za učenike srednjih škola sadržajno i metodološki bila znatno zahtjevnija, a upravo kod srednjoškolaca rezultati upućuju na relativno nisku razinu financijskog znanja, osobito u razumijevanju složenijih pojmova, istaknuli su iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Anketa je pokazala da učenici kao glavne izvore informacija o novcu najčešće navode roditelje i obitelj, zatim školu, ali i internet, što pokazuje da se financijski stavovi i navike oblikuju u kombinaciji formalnog i neformalnog okružja. Upravo zato financijska pismenost ne može ostati usputna ili povremena tema, već mora biti kontinuirano i strukturirano prisutna u obrazovnom procesu, uz podršku institucija koje svojim stručnim znanjem mogu doprinijeti kvaliteti i aktualnosti sadržaja, poručili su iz HANFA-e.
Interes i volja postoje, ali...
Važan dio istraživanja odnosio se i na stavove obrazovnih djelatnika pa je tako upitnik ispunilo 112 učitelja i nastavnika osnovnih škola te 48 nastavnika srednjih škola.
Većina njih smatra da bi financijska pismenost trebala biti integrirana u kurikulum kao sastavni dio obrazovanja, a ne obrađivana povremeno ili u sklopu projekata. Istodobno, velik broj ispitanika iskazuje visoku motiviranost za rad s učenicima na toj temi, ali i otvoreno ističe da im nedostaje dodatnog stručnog znanja, kvalitetnih i prilagođenih nastavnih materijala te sustavne podrške.
Kada je riječ o vlastitoj financijskoj pismenosti, učitelji i nastavnici u pravilu pokazuju solidnu razinu temeljnih znanja i izraženu svijest o važnosti odgovornog financijskog ponašanja. Njihovi rezultati u velikoj su mjeri usporedivi s rezultatima opće populacije iz iranije spomenutog straživanja financijske pismenosti OECD-a/INFE-a iz 2023., koje su u Hrvatskoj proveli HANFA i Hrvatska narodna banka (HNB), što upućuje na to da ni obrazovni sustav nije izuzet od širih društvenih izazova u ovom području.
Istodobno, kao i svi građani, i učitelji i nastavnici suočeni su s izazovima brzih promjena na financijskim tržištima, sve snažnije digitalizacije financijskih usluga te porasta različitih oblika financijskih prijevara. U takvom okružju, ističe HANFA, važno je osigurati im kontinuirane i kvalitetne informacije te mogućnosti dodatnog usavršavanja kako bi i sami bili informirani i sigurni u donošenju financijskih odluka, ali i kako bi svojim znanjem mogli dodatno osnažiti učenike.
Kontinuirana edukacija nastavnika stoga je iznimno važna ne samo da bi mogli pratiti aktualne trendove i rizike, nego i kako bi stečeno znanje kvalitetno i samouvjereno prenosili učenicima. Jačanjem kompetencija učitelja i nastavnika jača se i otpornost mladih na financijske pogreške i prijevare, čime se stvara dugoročno stabilniji i kvalitetniji financijski okvir društva, poručili su iz HANFA-e.
Razumiju inflaciju, ali izračunati kamatu…
Kad je riječ o ključnim financijskim načelima, 84 posto odraslih razumije definiciju inflacije, ali samo 63 posto može primijeniti ideju vremenske vrijednosti novca na vlastitu štednju, odnosno da svota novca vrijedi više u sadašnjem trenutku nego u budućnosti.
Poznato je to pitanje: Da vam je ponuđeno 1000 eura i imate opciju da ih uzmete sada ili kasnije, što biste učinili?
Pametnom opcijom smatra se da bilo bolje uzeti novac odmah – i to ne samo zbog inflacije, nego mogućnosti potencijalne zarade. Uzimajući novac unaprijed, umjesto da čekate pet ili 10 godina, dali ste si priliku da uložite i zaradite više novca, što znači da možete povećati taj izvorni paušalni iznos.
Da vam pak netko ponudi 1000 eura danas ili 1500 eura za godinu dana, ''pametan odgovor'' više nije, barem ne na prvu, odmah lak – potrebno je imati na umu kamatnu stopu, a u daljnjoj računici još je dosta toga što treba znati i uzeti u obzir.
S obzirom na pritiske na kućne proračune u sadašnjem kontekstu, OECD se zalaže za veću financijsku edukaciju kako bi se poboljšala otpornost. U prosjeku, samo 59 posto odraslih osoba koje su bile dijelom istraživanja trenutačno bi moglo platiti veliki trošak, ekvivalentan jednomjesečnom prihodu, bez traženja vanjske podrške, što može značiti uzimanje kredita od banke, obitelji ili prijatelja.
Kako bi se uhvatilo u koštac s ovim problemom, OECD tvrdi da se obrazovanje mora usredotočiti na nove, digitalne načine upravljanja novcem, a mora biti dostupno i onima s najnižom razinom vještina.
Ipak, sve (ni)je samo matematika
Imajući sve navedeno na umu ipak bilo bi ograničavajuće u mnogo pogleda financijsku pismenost svesti samo na matematiku. Posebno jesu ranjivi oni koji nemaju osnovno financijsko znanje, a na što upozorava i OECD, ali osim međunarodnih razlika na umu treba imati i one između različitih skupina stanovništva na nacionalnoj razini.
Pojedinci koji imaju višu razinu formalnog obrazovanja obično bolje raspolažu svojim novcem, kao i oni s višim primanjima te oni koji su zaposleni, a ljudi u dobi između 30 i 59 godina općenito imaju višu razinu financijske pismenosti od onih u dobi od 18 do 29 godina, dok u prosjeku muškarci postižu nešto više rezultate od žena.
No, takav rezultat i ne čudi kad se uzme u obzir koliko su, unatoč napretku i usprkos iznimkama, a zahvaljujući, između ostalog, i odgoju i ukorijenjenim patrijarhalnim obrascima, žene i dalje u podređenom položaju, pogotovo kada je riječ o plaćama, donošenju odluka, a napose onih kada je riječ o novcu – ne smije se zaboraviti da je ekonomska zavisnost još uvijek jedan od ključnih faktora nejednakosti žena i muškaraca te važan element rodno uvjetovanog nasilja.
Teško i da ikome treba crtati da prihodi moraju biti uvijek veći od rashoda i da je potrebno štedjeti, ali s obzirom na to kakvi su troškovi života, a kakve su plaće, teško je spajanje kraja s krajem prebaciti samo na financijski neukog pojedinca.
Kupnja ili najam stana/kuće, valja posebno ponoviti, odavno su ispali iz domašaja toga da netko ne zna dobro izračunati ratu (kredita), a kako tek mudro uračunati ratove, globalne ekonomije i financijske krize, fiskalne politike, smrt kreditnog partnera, gubitak posla, tešku bolest…
Financijska pismenost kao kritičko promišljanje i odgovorno donošenje financijskih odluka u digitalnom okružju važna je jer omogućuje pojedincu da strateški upravlja svojim financijama u različitim životnim fazama, ali i ona je samo jedan od temelja za sigurniju osobnu i obiteljsku budućnost.
-
Globalna prijetnjaIzrael objavio kartu: "Govorili smo vam, a sada gledajte do kuda može doći iransko novo oružje"
-
I udobne su!U modu su se vratile tenisice iz 2010-ih koje “produžuju” noge, potvrđuju to i prizori sa zagrebačke špice
-
Rat na Bliskom istokuUŽIVO Iran: "Oborili smo američki F-16!" Oglasio se Netanyahu: "Mogu dosegnuti Europu, sve im je na nišanu"
