Gotovo polovica staništa u Hrvatskoj nije u dobrom stanju, dok je stanje više od 60 posto divljih vrsta ocijenjeno nepovoljnim, posebno među sisavcima, upozorava Ministarstvo zaštite okoliša povodom Dana zaštite prirode u Hrvatskoj i Međunarodnog dana bioraznolikosti.
Među najvećim prijetnjama prirodi ističu se gubitak i fragmentaciju staništa, zapuštanje travnjaka nakon prestanka tradicionalne ispaše i košnje, kao i sve snažniji učinci klimatskih promjena, otpada i onečišćenja.
"Hrvatska samo prema obvezama direktiva Europske unije, prati i analizira stanje više od 600 vrsta i stanišnih tipova. Najnoviji podaci pokazuju da gotovo polovica staništa nije u dobrom stanju, dok je kod divljih vrsta stanje za njih više od 60 posto ocijenjeno nepovoljnim, posebno među sisavcima“, navelo je Ministarstvo.
Dodaje kako je kod ptica nešto bolja situacija te da je više od polovice populacija stabilno, iako dio vrsta i dalje bilježi pad brojnosti.
Ministarstvo upozorava da se različiti pritisci na prirodu često preklapaju i međusobno pojačavaju, što lokalno može dovesti do ozbiljnog narušavanja ekosustava i nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.
Sve je jači i pritisak klimatskih promjena koje mijenjaju raspored, površinu i kvalitetu staništa za pojedine vrste, a dodatni izazov predstavlja otpad i onečišćenje.
Lokalne aktivnosti važne su za očuvanje prirode
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana bioraznolikosti "Djeluj lokalno za globalni učinak", naglašava važnost lokalnih inicijativa i aktivnosti u očuvanju prirode, a Ministarstvo poziva građane i sve dionike da se u njih uključe i doprinesu očuvanju i obnovi prirode, jer lokalno djelovanje stvara trajni učinak za bioraznolikost u Hrvatskoj, ali i šire.
Kako bi stanje prirode zaista imalo prave izglede za poboljšanje, u Ministarstvu provode niz projekata, među ostalima i one usmjerene na obnovu prirode, ali i sustavno praćenje njenog stanja.
Projekt "Priroda na oku" usmjeren je na dugoročno praćenje vrsta i staništa, dok se kroz novu nacionalnu platformu za prilagodbu klimatskim promjenama razvijaju alati za procjenu klimatskih rizika i primjenu rješenja temeljenih na prirodi.
Hrvatska sudjeluje i u europskom projektu Biodiversa+, kao i u projektima Improve River LIFE i ReFresh Fish LIFE, usmjerenima na obnovu krških riječnih ekosustava i očuvanje naših endemskih vrsta riba.
Ministarstvo koordinira i izradu Nacionalnog plana obnove prirode (NPOP), koji Hrvatska u nacrtu mora dostaviti Europskoj komisiji do 1. rujna 2026. godine. Plan će definirati mjere obnove prirode do 2030., uz strateški pregled ciljeva do 2040. i 2050. godine.
Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj obilježavaju se 22. svibnja. Ujedinjeni narodi proglasili su Međunarodni dan bioraznolikosti 1993. godine kako bi istaknuli važnost očuvanja biološke raznolikosti i održivog razvoja, a kao spomen na Konvenciju o biološkoj raznolikosti usvojenu 22. svibnja 1992. Dan zaštite prirode u Hrvatskoj obilježava se od 2003. Odlukom Hrvatskog sabora.
-
ALARM U RUMUNJSKOJVatrogasac u bolnici zbog sumnje na opasan virus: Simptomi se pojavili nakon putovanja u hrvatsko susjedstvo?
-
Ima tisuću licaSve više oboljelih u Hrvatskoj: Podmukla neizlječiva bolest najčešće pogađa mlađe ljude
-
50 TONA OTPADAEvo kamo je otišao azbest iz Vjesnika: "Nas se najmanje pitalo"
