Koliko je nepovoljno ovisiti o uvozu energenata, najbolje se vidjelo prošle zime kad su zbog smanjenog uvoza ruskog plina, uzrokovanog rusko-ukrajinskim sporom, redukcije plina uz dva najveća domaća potrošača, HEP i Petrokemiju u doba velikih hladnoća zamalo pogodile i one ostale.
Pročitajte i ovo
Budući da potrošnja svih energenata u Hrvatskoj prilično brzo raste, nužna su velika ulaganja u nove elektrane, naftna i plinska polja, naftovode, plinovode i terminal za LNG kako manjak energije ili njena previsoka cijena ne bi postale ograničavajući čimbenik razvoja.
Hrvatska se ne ubraja među zemlje bogate energentima pa stručnjaci procjenjuju da će zbog stalnog porasta potrošnje i sve veće iscrpljenosti domaćih prirodnih resursa, sadašnjih 50 posto tzv. primarne energije (nafta, plin, uvozna struja, ugljen) koju uvozimo, do 2025. godine narasti na čak 80 posto.
Među najčešće korištenim energentima Hrvatska zasad najbolje stoji sa strujom jer vlastitom proizvodnjom zadovoljavamo oko 85 posto potreba, kaže Željko Tomšić, pomoćnik za energetiku ministra gospodarstva, rada i poduzetništva.
Ipak, ukupna bilanca poprilično ovisi o hidrologiji jer otprilike pola HEP-ovih proizvodnih kapaciteta čine hidroelektrane. Zato sada planiraju graditi termoelektrane na plin i ugljen.
Posljednjih godina potrošnja struje se prosječno povećala tri do četiri posto godišnje, a postupno će zbog dotrajalosti biti zatvoreno više termoelektrana. Istodobno, sve je manja ponuda struje na europskom tržištu, a njena se cijena ubrzano povećava.
Vlastitom proizvodnjom prirodnog plina Ina pokriva otprilike 60 posto godišnje potrošnje koja doseže 2,9 milijardi prostornih metara, a ostatak uvozimo iz Rusije.
Domaća proizvodnja će se povećati realizacijom projekata Sjeverni Jadran i Međimurje, a nedavno je počela komercijalna proizvodnja plina i u Siriji pa je Hrvatska među doista rijetkim zemljama koje vlastitom proizvodnjom mogu zadovoljiti većinu svojih potreba za plinom, kažu stručnjaci.
U svakom slučaju, stručnjaci se slažu da je Hrvatskoj za energetsku, a time i gospodarsku budućnost vrlo važna gradnja velikih energetskih objekata: raznih elektrana, trafostanica, naftovoda, LNG terminala i plinovoda te ulaganje u istraživanje novih zaliha nafte i plina. Jer za planirani ubrzani gospodarski rast, kao i porast životnog standarda trebat će sve više energije, što potvrđuju i primjeri razvijenih europskih država.
