Zagrepčani koji stanuju u podsljemenskim naseljima sve se češće susreću s divljim životinjama koje se slobodno šeću među obiteljskim kućama.
Osim divljih svinja, koje su im najčešći nepozvani gosti, u tom se dijelu grada mogu vidjeti i lisice i jazavci. Stanovnici se suočavaju s problemom koji im dolazi doslovno pred kućni prag.
Očajni su stanovnici Markuševca, koji je unatoč tome što se nalazi podno Medvednice gusto naseljen zagrebački kvart.
"Strah me zbog djece..."
Naš sugovornik iz Markuševca ogorčen je jer ima osjećaj da je prepušten sam sebi, a iz straha je morao promijeniti svoju svakodnevicu. Divljač se, kaže, prije nije toliko približavala kućama, no ove godine situacija je postala neizdrživa.
Krda od četiri do pet divljih svinja u naselje se spuštaju svakodnevno – predvečer, noću ili rano ujutro, no bliski susreti događaju se čak i po danu, dok s obitelji sjedi na terasi. Zbog svega toga svog unuka više ne pušta samog na ulicu nakon što padne mrak.
"Unuk trenira kick-boks. Moram ga navečer dovesti i vratiti jer se ne usudim pustiti ga da ide sam. Jednu večer je vidio svinje i krenuo trčati jer se prepao", rekao nam je Željko Brnjac, stanovnik Markuševca.
Zabrinut je i za svoju sigurnost, pa je za svaki slučaj uz kuću pripremio sjekiru i lopatu kako bi se mogao zaštiti.
"Nikad ne znaš što može biti. Što oni prođu i što mi štetu naprave, kvragu, ali me je strah zbog djece", rekao je Brnjac.
Osim nesigurnosti, problem je i materijalna šteta. Životinje mu u potrazi za hranom redovito uništavaju ogradu i dvorište. Kaže kako je već potrošio više od sto eura na pojačavanje ograde i ugradnju bodljikave žice. Ipak, ni to ne pomaže.
"Prolaze kao tenk. Kroz ogradu prolaze kao kroz puter. Više nisam znao što bih napravio. Zabijem željeznu žicu – ona prođe. Zatvorim jednu stranu, prođe kroz drugu", ogorčen je Brnjac.
Da stvar bude bizarnija, svinje su u potrazi za hranom počele uništavati i stabla, što je iznenadilo i samog vlasnika, koji kaže da nikada u životu nije vidio da ta divljač trga grane kako bi došla do plodova.
Svinje su mu potpuno uništile staru trešnju u dvorištu, a srušene i polomljene grane koje su životinje lomile kako bi se domogle voća sada stoje nagomilane na dvorištu. Zbog toga je bio prisiljen sam posjeći sve niže grane na stablu kako bi spriječio daljnje uništavanje.
Tri dana tjerao jazavca
"Kažem ti, ja sam prvi put u životu čuo da svinja trga grane. Sve koje su bile do poda one su povukle, strgale i jele trešnje", kaže Brnjac.
No, u njegovo dvorište ne zalaze samo svinje. Jazavca su morali uklanjati djelatnici Zoološkog vrta nakon što ga je danima pokušavao sam istjerati. "Imao sam ja jazavca, tri dana sam se tu mučio s njime po dvorištu da ga istjeram. I opet je došao. Onda su ga, valjda, drugi ili treći put ovi iz Zoološkog ulovili i odvezli", rekao je Brnjac.
Kada više nije znao što napraviti, zvao je policiju, no s broja 192 preusmjerili su ga dalje. Policijska patrola izišla je na teren, no policajci su mu iskreno priznali da su nemoćni i da odgovornost leži na lovačkim društvima. S druge strane, u Lovačkom savezu naglašavaju da je unutar naseljenih područja strogo zabranjeno pucanje.
Sustav građane tako vrti ukrug, a kao jedino rješenje nudi mu se da kupi repelente – kemijska sredstva neugodnog mirisa koja bi trebao vješati po krpama oko kuće i nadati se da će otjerati divljač.
"Ili neka donesu i objese te repelente ili neka pucaju u divlje svinje", kaže Brnjac.
Izgubile strah od ljudi
Ključni razlog zašto divljač napušta šumu i sve češće zalazi među ljude ne leži samo u njezinoj biologiji već i u činjenici da se grad proširio na njihov teritorij. Prof. dr. sc. Dean Konjević s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu pojašnjava da su ljudi širenjem urbanog plana ušli u stanište koje je nekada pripadalo Parku prirode Medvednica.
"Kao prvo, treba shvatiti da nisu samo divlje svinje te koje ulaze u gradska područja, već i ljudi ulaze u njihovo stanište. Dovoljno je pogledati koliki prostor koji je nekada ulazio u sastav PP-a Medvednica danas predstavlja dio urbanog plana", kaže profesor Konjčević.
Ipak, bez obzira na to što se nalazi tik pod Medvednicom, Markuševec je danas potpuno izgrađen i naseljen zagrebački kvart. No, okoliš životinjama dodatno ide na ruku jer zapuštene oranice, stari voćnjaci i zarasli kanali unutar naselja služe kao koridori za spuštanje divljači s planine. Što je još gore, životinje su potpuno izgubile strah od ljudi.
"To je normalna pojava kad nema lova. Izostankom lovnih aktivnosti divljač ne gleda na ljude kao na stvarnu prijetnju, pa niti od njih ne bježi kao inače, već samo održava sigurnosnu zonu udaljenosti", ističe profesor Konjević.
Kako reagirati prilikom susreta?
Profesor napominje da divlje svinje u pravilu nisu agresivne i da će se maknuti s puta, osim ako su iznenađene, stjerane u kut ili ako krmača brani mladu prasad koja ne može pobjeći. Velik rizik su i psi, koji ih mogu napasti, zbog čega vlasnici moraju držati kućne ljubimce pod kontrolom. Građanima savjetuje da nipošto ne prilaze životinjama radi fotografiranja te objašnjava kako se ponašati ako se nađete oči u oči sa svinjom.
"Kod susreta treba biti dovoljno glasan da nas na vrijeme čuju i stignu otići. Ako su nam blizu, lagano se pomaknuti kako bi imale mogućnost uzmaka", rekao je Konjević i upozorio da je trčanje pogrešan potez.
"Bijeg je tek krajnja opcija s obzirom na to da se one osjećaju hrabrije ako mi bježimo. Bježi se tek kada nema druge opcije, i to na način da se osoba popne na neko povišeno mjesto", istaknuo je profesor.
Što kaže Program zaštite divljači, a što nadležne institucije?
Iz Zoološkog vrta Grada Zagreba, koji provodi Program zaštite divljači (PZD), apeliraju na građane da obavezno zatvaraju kante za smeće kako divljač ne bi dolazila zbog hrane.
Osim toga, Program nudi i konkretnu pomoć. Svi građani koji imaju problema s divljači mogu od Zoološkog vrta zatražiti besplatne repelente kako bi zaštitili svoja zemljišta. Viđanje divljači ili nastale štete mogu se prijaviti izravno na e-adresu zastita.divljaci@zoo.hr ili na mobitel 091 230 2224, naveli su na svojoj stranici.
Iz Vijeća Mjesnog odbora Markuševec također potvrđuju da su posljednjih mjeseci zaprimili velik broj prijava. Čim su ih primili, obratili su se Gradskom uredu za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Odsjeku za lovstvo, Ustanovi Zoološki vrt Grada Zagreba, Skloništu za nezbrinute životinje Dumovec te Gradskoj četvrti Podsljeme. Iako su nadležne službe reagirale, iz Vijeća poručuju da mještani i dalje žive u strahu.
"Divlje svinje i dalje dolaze među kuće te se kreću kroz naselje bez većeg straha od ljudi. Dosadašnje mjere predstavljaju određenu pomoć, ali problem još uvijek nije konkretno riješen", rekli su nam iz Mjesnog odbora Markuševec.
Dodaju kako razumiju zakonska ograničenja u naseljenim područjima, no smatraju nužnim traženje dugoročnijih rješenja kako bi se građanima vratila sigurnost te najavljuju da će i dalje aktivno inzistirati na rješavanju problema.
Lovački savez Grada Zagreba i Hrvatski lovački savez pitali smo koliko su intervencija zabilježili na tom području i što se konkretno poduzima za sigurnost stanovnika. Do objave ovog teksta odgovore nismo dobili.
Stanovnicima Markuševca preostaje samo da se drže savjeta struke, osiguraju ograde i nadaju se da neće imati bliski susret s krdom s Medvednice.
-
Lakrdija se nastavljaCirkusu nema kraja: Odgađa se finale Svjetskog prvenstva?
-
IDEJA OD MILIJUN EURANekoć su bile ponos gradova, diljem zemlje prodane su tisuće komada. Sada su spremne za otpad: "Nije se pokazalo..."
-
DRAMA U NJEMAČKOJPožar guta nacionalni park, tlo podrhtava od detonacija: "Ne smijemo prići bliže od kilometra!"
