Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić potvrdio je u srijedu da će Vladin paket antiinflacijskih mjera biti predstavljen u četvrtak te poručio da će se mjerama pokušati disciplinirati pojedine segmente agregatne potražnje.
Tlo se trese
Prilično jak potres u Hrvatskoj! "Dobro je drmnulo, zgrade su plesale"
VAŽNA ODLUKA
Stižu promjene kod vašeg obiteljskog liječnika i zubara: HZZO donio odluke koje bi trebale poboljšati uvjete rada
Ante Žigman
Tko je novi guverner HNB-a? Suprug je ministrice, a ima i zanimljivu imovinsku karticu
U izjavi nakon sastanka parlamentarne većine Ćorić je izvijestio da je koalicijskim partnerima predstavljen paket antiinflacijskih mjera s kojim će sutra biti upoznata i javnost. Partneri su paket podržali, a Ćorić vjeruje da će naići i na potporu stručne javnosti.
Pojasnio je prošlotjednu izjavu da će paket služiti "hlađenju" gospodarstva. Rekao je da se termin "zagrijanosti ekonomije" u ekonomskoj teoriji vrlo uobičajeno koristi za situacije kada se nešto više stope gospodarskog rasta djelomično "prelijevaju" i na cijene.
"To je situacija u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo", istaknuo je.
Kazao je da je inflacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme dobrim dijelom posljedica događanja na Bliskom istoku, međutim na nju utječe i domaća ekonomija sa svojom aktivnošću.
"Ideja s kojom smo išli u ovaj paket je da tu 'zagrijanost' na neki način smanjimo, što znači da će mjere s kojima idemo pokušati pojedine segmente agregatne potražnje disciplinirati", izjavio je Ćorić.
"Ono o čemu ćemo razgovarati sutra i u narednim danima, kroz rasprave na ovu temu, tiče se prije svega dijela inflatornih pritisaka koji su generirani u samoj ekonomiji, dakle u različitim segmentima potrošnje. U tom smislu ovaj paket usmjeren je na sve segmente gospodarstva", zaključio je.
Upitan o kritici sindikata da će se inflacija lomiti preko njihovih leđa te hoće li biti rezanja plaća u javnom sektoru, Ćorić je rekao da se nije išlo za tim da socijalni partneri budu oštećeni.
Detalji novih mjera
Od 1. siječnja iduće godine velike tvrtke u Hrvatskoj, koje bilježe ekstraprofit, plaćat će dodatni porez na dobit od čak 50 posto, doznaje Goran Penić u Jutarnjem listu. Gledat će se prosjek dobiti u posljednje tri godine i, ako je ona 20 posto veća od prosjeka, nakon plaćanja redovnog poreza na dobit plaćat će se i dodatni porez od 50 posto.
Država planira malim iznajmljivačima značajno povećati godišnji paušal po krevetu, i to za čak 100 posto. Dizat će se donja granica paušala, pa će iznajmljivači u najrazvijenijim sredinama plaćati umjesto 100 eura minimalno 200 eura po krevetu, a oni u drugoj kategoriji umjesto 70 eura plaćali bi 140 eura.
Vladine nove mjere osjetit će i drugi paušalisti, kojih je u Hrvatskoj oko 100.000. Uvodi se stopa poreza ovisno o prihodima: tko više zaradi, platit će više poreza.
Država najavljuje da bi se od iduće godine išlo u zamrzavanje plaća u javnom i državnom sektoru, odnosno nema povećanja plaća za više od 200.000 zaposlenika.
Jedna od mjera je i ukidanje poreza na sve mirovine, što predstavlja ukupni porast svih mirovina za 180 milijuna eura.