Švicarci (Foto: Marko Prpic/PIXSELL)
Švicarci (Foto: Marko Prpic/PIXSELL) Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Denis Smajo, suradnik Udruge Potrošač i dugogodišnji aktivist za prava dužnika u švicarcima podignuo je kaznenu prijavu protiv osam banaka. Među njima je i Hrvatska narodna banka kojoj je to prva kaznena prijava.


Kaznena prijava podignuta je protiv Erste&Steiermärkische Bank, Hypo–Alpe-Adria bank, pravni sljednik Addiko bank, Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, OTP banke Hrvatska, Splitske banke, pravni sljednik OTP banka Hrvatska, Raiffeisenbank Austria, Volksbanke, pravni sljednik Sberbank te Hrvatske Narodne Banke i odgovornih osoba u tim bankama.

Vezani članci Slika nije dostupna Udruga Franak: DORH pere ruke od progona banaka, to je poraz pravne države Slika nije dostupna Što za dužnike u 'švicarcima' znači presuda Vrhovnog suda?

Kako se navodi u Kaznenoj prijavi, očekuje se postavljanje pitanja odgovornosti "jer je ovim kreditima nanesena financijska šteta potrošačima u iznosu ukupno preko 20 milijardi kuna, zbog čega se radi o vrijednosti imovinske štete velikih razmjera", zbog rasta anuiteta u iznosu od 50 do 100 posto, ovisno o rastu kamatne stope i tečaja franka, zbog teških psihičkih i fizičkih posljedica koje su neki od korisnika kredita zbog toga imali te zbog indirektne štete nanesene Republici Hrvatskoj i drugih nezakonitih radnji osam banaka.

"Postoji niz svjedoka u kolektivnom sudskom postupku, niz korisnika kredita i zaposlenika banaka koji bi u daljnjem tijeku kaznenog postupka svjedočili o navlačenju potrošača da sklope ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima, što je i potvrđeno pravomoćnom kolektivnom presudom. Dobit banaka i bonusi njihovih menadžera u to doba bili su basnoslovni", navodi Smajo u Kaznenoj prijavi dodajući da su banke, s druge strane, imale zaštitni mehanizam koji bi ih zaštitio u slučaju pada vrijednosti švicarskog franka - jednostrano promjenjivu kamatnu stopu. U prijavi navodi da je na taj način sav rizik valutne klauzule stavljen na leđa slabijoj ugovornoj strani, odnosno korisniku kredita.

"Ugovore pretvarale u lihvarske"

Smajo navodi da su banke mijenjale kamatne stope uz nejasna obrazloženja te time ostvarivale veliku imovinsku korist, a ugovore o kreditima su pretvarale u "lihvarski ugovore, koji je opisan u članku 233. Kaznenog zakona/97, za koji se prema odredbama Kaznenog zakona vrši progon po službenoj dužnosti". Smatra da se takvo djelo treba osuditi kako bi se jačalo povjerenje građana u pravni poredak, ali i odvratilo počinitelje i sve druge od toga da ubuduće počine slično kazneno djelo. "Banke i HNB su postupali u najmanju ruku s neizravnom namjerom jer su odgovorne osobe u bankama i HNB-u svjesno pristale na nuđenje opasnih i toksičnih kredita te su bile svjesne da se mogu ostvariti obilježja kaznenog djela", navodi se u kaznenoj prijavi.

U prijavi piše da je u Hrvatskoj na takav način oštećeno više od 125.000 korisnika kredita, a uz pretpostavku da su i članovi njihovih obitelji pretrpjeli štetu, može se govoriti o više od 300.000 ljudi. "Navedene banke počinile su kazneno djelo prijevare, jer su s ciljem da sebi ili drugome pribave protupravnu imovinsku korist dovele korisnike kredita u zabludu lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, što je potpuno dokazano kolektivnom presudom", navodi se u prijavi i dodaje da su se banke pritom koristile i zavaravajućim oglašavanjem.

HNB prijavio za kazneno djelo nečinjenja

Hrvatsku narodnu banku prijavio je za kazneno djelo nečinjenja i propusta. "Propuštanjem djelovanja od strane HNB-a, odnosno odgovornih osoba, gdje isti nisu zabranili takve kredite, praktički je jednako počinjenju tog djela činjenjem. Iako su bili u potpunosti svjesni visokog rizika takvih kredita (što je i dio njihovog posla i profesije), iako nisu zabranili iste, nisu čak ni nametnuli obavezu bankama da svoje klijente upozore na visoke rizike kredita u švicarskim francima, direktno na mjestu prodaje takvih kredita, a niti su nametnuli obavezu da se daju točne i istinite informacije o svim rizicima, bez trivijalizacije rizika", piše u kaznenoj prijavi u kojoj se HNB proziva i za zlouporabu položaja i ovlasti.

Smajo u Kaznenoj prijavi protiv osam banaka traži kazne dugotrajnog zatvora za odgovorne osobe u Upravama banaka i HNB-u, novčane kazne za odgovorne fizičke i pravne osobe, oduzimanje imovinske koristi, izricanje sigurnosnih mjera zabrane obavljanja bankarske djelatnosti za okrivljene banke i za provođenje ovrha te javnu objavu presude.