Ivan Đurašević proizvođač je mlijeka iz Nijemaca, a broj krava na njegovoj farmi proteklih se godina smanjio. Kaže da ima i 50 posto manje grla.
Troškovi hrane sve su veći, a ograničen je u proizvodnji vlastite.
"Ja mislim da jedan od većih i gorućih problema u stočarstvu je nedostatak zemljišta", govori Ivan.
Otkupna cijena, kaže, ne prati troškove. Danas je 50 eurocenti, prije 20 godina, kada su se po Hrvatskoj otvarale farme, bila je četiri i pol kune.
"Ja se tada sjećam da smo mi zatvarali kredit prema HBOR-u, prema banci, za štalu od premije što smo mi dobivali za cijenu mlijeka. Tada je cijena repromaterijala bila do 300 posto niža", govori Ivan.
Samodostatnost u proizvodnji pala je ispod 50 posto. U Slavoniji je nekad gotovo svaka kuća držala barem po nekoliko krava, danas ih je u cijeloj Hrvatskoj sve skupa 83.390.
Obližnje selo Korođ jedno je od onih u kojemu nema više ni jedne krave, a nekad je postojala i otkupna stanica.
"Nekad je bilo preko stotinu i imali smo i pašnjak i stalno smo tjerali na pašnjak", govori Ištvan Deže.
U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da su negativni trendovi zaustavljeni. Broj krava opada, ali raste produktivnost, pa je prošle godine otkupljeno oko jedan posto mlijeka više nego godinu prije.
Proizvodnja je još više rasla u prva četiri mjeseca ove godine. Kroz različite mjere, od 2020. godine mljekarima je osigurano više od 700 milijuna eura, a Ministarstvo najavljuje i druge potpore, poput ulaganja u mini sirane.
"Taj novac je nama trebao prije 20 godina", govori Ivan.
Iako je Ivanova čaša mlijeka poluprazna, od ovog posla ne misli odustati.
