Obavijesti Video Pretražite Navigacija
VAŽNO ULAGANJE

Dan koji bi mogao biti presudan za Plenkovića i Beroša: Nedostaje dokument koji bi Hrvatsku mogao doći glave

Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images
Hrvatska već šest godina čeka ključni dokument o kojem ovisi strateško ulaganje u budućnost. Čeka se hoće li se premijer Andrej Plenković i ministar Vili Beroš povodom današnjeg dana oglasiti o njegovu izostanku. Iz resornog ministarstva poručili su za DNEVNIK.hr da je njegova izrada u tijeku.

Svjetski dan mentalnog zdravlja bit će fantastična prigoda da resorni ministar, a i premijer, možda i ostali velikodostojanstvenici, dometnu danas koju o važnosti mentalnog zdravlja. Ne košta puno, a možda su od onih kojima donosi zadovoljstvo kad prekriže stvar s popisa.

No, kad smo već u formalnostima, Svjetski dan mentalnog zdravlja bila bi nadasve zgodna prigoda da resorni ministar, a i premijer obznane kad će Hrvatska konačno dobiti ključni dokument koji čeka već više od pola desetljeća te da kreću u njegovu primjenu. 

Pitanje bez zahvale, ključni tjedni nepoznati

Još jedna godina polako silazi s kalendara, a pitanje je hoće li do njezina konačnog zalaska Hrvatska napokon dočekati Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. Već šest godina čekaju je stručna i opća javnost, a resorno Ministarstvo samo dobacuje: ''Uskoro. Uskoro.'' Nisu čak ni ''sljedeća dva tjedna ključna''. Vladi, teško je zaključiti drugačije, očito nisu.

Onima koji čekaju između četiri tjedna do čak pet mjeseci da bi uopće došli do prvog susreta ili pregleda iako se po pravilima struke tretman i psihoterapija odvijaju jednom tjedno do jednom u 10 dana, presudna je svaka minuta.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Međutim, vrijeme je relativna stvar. Ministar zdravstva Vili Beroš prije šest mjeseci kazao je: ''Slijedi nam nova epidemija, za to se moramo pripremiti.'' Govorio je o onkološkim i mentalnim bolestima. Pripreme su poprilično nevjerojatne.

Osobe koje se u Hrvatskoj bore s rakom, a još više one koje su tu bitku izgubile, od vlasti su dobile licemjernu čestitku – Nacionalni dan preživjelih od raka, koji od ove godine mogu ''slaviti'' prve nedjelje u lipnju. Koliko je to duboko problematično, DNEVNIK.hr je odmah bio ukazao kroz razgovore s ljudima koji djeluju na terenu i godinama nastoje olakšati život i borbu osobama koje su oboljele od raka i preboljele ga.

Pročitajte i ovo Ilustracija BORBA ZA PREŽIVLJAVANJE VIDEO Kako u Hrvatskoj žive osobe koje se bore s rakom? ''Ostaju bez posla, umiru od gladi, bez vode, sami...''

No, moglo bi se reći - oni se barem mogu pohvaliti da su dobili strategiju za borbu protiv raka. Da, načekali su se, 11 godina je trebalo. Jesu li se usrećili, drugo je pitanje. Kako sami upozoravaju, Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. usvojen je u Saboru konsenzusom 15. prosinca 2020., ali od toga dana, a danas je 10. listopada 2022., nismo se baš pomaknuli.

Pa, što onda znači još jedan papir, oko čega se stvara drama, pitanja su koja se često postavljaju kad javnosti tamo neki dosađuju strategijama, akcijskim planovima, programima, izvješćima, smjernicama, preporukama… Ali strategija jest važna jer predstavlja zakonski okvir i pokazuje u kojem smjeru Hrvatska želi ići, a nema sumnje da je bez primjene svaki dokument mrtvo slovo na papiru.

Hrvatska luta bez cilja

Okvir je važan i za organizacije civilnog društva, koje su, iako se osim liječnika uz jedva pokoju inicijativu i neke pojedince kao rijetko tko u ovoj zemlji ozbiljno bave mentalnim zdravljem, osuđene na projektno financiranje, pa je taj dokument nešto na što se moraju pozvati kada pišu projekte i kada se javljaju na natječaje jer je to jedan od uvjeta – iako ne postoji već više od pola desetljeća.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 4 NOVI PROGRAM ''Crvenim se u licu, pojačano znojim, čitavo mi tijelo drhti, kao da mi kamen sjedi na prsima...'' Sve više mladih na udaru, ali ima pomoći

Šesta godina izmiče kraju, a da, kako je u niz navrata upozoravano iz javnosti zainteresirane za ovo polje, nije jasno utvrđeno želi li Hrvatska ostati tu gdje jest, što znači zadržati institucionalizirani pristup mentalnom zdravlju gdje imamo institucije mastodonte, psihijatrijske bolnice u području zdravstva i domove za zbrinjavanje osoba s poremećajima u mentalnom zdravlju u području socijalne skrbi.

Ili želi napredovati tako da se osobe s psihosocijalnim izazovima rehabilitiraju, a ne da ostaju doživotno u institucijama, da se razvija skrb na razini zajednice, pri čemu se zdravstvena zaštita odmiče od velikih ustanova prema općim bolnicama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i lokalnoj zajednici, a što donosi brojne pozitivne učinke na zdravstveno stanje ne samo pacijenata nego i društvo te podiže razinu kvalitete i smanjuje troškove zdravstvenog sustava.

Naposljetku odgovara i na pitanje želi li Hrvatska napokon razumjeti da mentalno zdravlje nije samo pitanje psihijatrije nego i sustava odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije te da politika mentalnog zdravlja uključuje skrb ne samo za ozdravljenje osoba oboljelih od mentalnih bolesti nego i brigu za mentalno zdravlje cijele populacije.

Svatko bilo gdje može biti pogođen, a značajan broj ljudi u nekom trenutku svog života susreće se s teškoćama i kriznim situacijama - siromaštvo, nezaposlenost, smrt voljene osobe, prekid veze, bolest… - i osjeća potrebu za stručnom i ljudskom pomoći i podrškom.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna JAVNO ZDRAVSTVO Beroš najavljuje novu epidemiju, a što radi njegovo Ministarstvo? Stručnjaci očajni, ključnog dokumenta još nema, pacijenti mjesecima čekaju na termine
Pročitajte i ovo Slika nije dostupna MENTALNO ZDRAVLJE Zašto Plenković i Beroš ne spominju važno ulaganje za Hrvatsku? Ključan dokument uskoro bi trebao ugledati svjetlo dana

Bez mentalnog zdravlja nema zdravlja

''Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti'', jasna je definicija zdravlja koju je još 1926. godine dao Andrija Štampar te je govoreći na zasjedanju prve Skupštine svjetske zdravstvene organizacije 1948. upozorio i da bolest nije posljedica samo fizičkih i bioloških faktora. "U pitanjima zdravlja sve veću ulogu igraju ekonomski i socijalni faktori i ti se problemi trebaju rješavati ne samo s tehničkog već isto tako i sa sociološkog stajališta. (…) Zdravlje treba biti faktor stvaranja boljeg i sretnijeg života. Budući da je zdravlje osnovno pravo svakog ljudskog bića, zajednica je dužna osigurati ljudima što potpuniju zdravstvenu zaštitu.''

Ukratko: Riječ je o strateškom pitanju svake pojedine zemlje. Tim više je izostanak Strategije vrlo zanimljiv imajući na umu koliko često premijer Andrej Plenković voli naširoko i nadugačko raspredati o sigurnosti i stabilnosti ističući da je to forte njegove Vlade kao jamca prosperiteta Hrvatske.

Možda pitanje mentalnog zdravlja i izostanka ključnog dokumenta nije dovoljno prineseno pozornosti predsjednika Vlade? Možda premijer ne stiže pratiti brojke kada je u pitanju nacionalno zdravlje? Postoje li one uopće? Koronabrojalicu se i dalje ažurira svaki dan. Nije baš jasno, ali jest bjelodano da dodatno rastače vjerodostojnost, kojom se također voli učestalo zaogrnuti.

Pročitajte i ovo Katarina Dodig Čurković sve je gore Mentalno stanje djece u Hrvatskoj je katastrofalno: "Dijete vrlo često smatra da je odgovorno za sve i da je jedini izlaz..."
Pročitajte i ovo Psihologinja Lorena Zec - 3 PSIHOLOGINJE ZA DNEVNIK.hr Zločin i kazna: Je li Hrvatska zemlja koja voli nasilje i mrzi žene i jesu li svjedoci zločina u Rijeci nasilnici ili žrtve?

Što se krije ispod toga plašta, podastrli su za DNEVNIK.hr iz Ministarstva zdravstva, u kojemu je Vili Beroš ranije bio i pomoćnik ministra, a u kojemu se već godinama priprema Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja.

Hrvatska je taj strateški dokument imala za razdoblje od 2011. do 2016., a novi - iako je njegov stručni dio bio izrađen i u pripremi za proceduru donošenja planiran u 2019. – još čami u nekoj ladici. Ili kako to, na naše kontinuirane upite iz Beroševa resora, kažu – ''na međuresornom je usuglašavanju''.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Premda se možda proljetos činilo da su glasovi uspjeli postići harmoniju – jer Nacrt strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022 .- 2030. dospio je napokon doći barem u e-Savjetovanje u razdoblju od 18. ožujka do 17. travnja, album i dalje čekamo.

Ili kako su za DNEVNIK.hr poručili iz Ministarstva zdravstva: ''Predmetni Nacrt strateškog okvira s odgovarajućim aktom donošenja u fazi je međuresornog usuglašavanja, nakon čega će usuglašeno biti dostavljeno na donošenje Vladi Republike Hrvatske.''

Arija je to koju slušamo nakon gotovo svakog upita, kao i da je ''Hrvatska intenzivirala procese donošenja važnih političkih dokumenata povezanih s unaprjeđenjem i zaštitom mentalnog zdravlja". "Posebni ciljevi strateškog okvira usmjereni su na sljedeća područja: Očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja; Prevencija i rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja, Povećanje dostupnosti učinkovitih psihobiosocijalnih intervencija uz poštivanje ljudskih prava te Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici.''

Pa nabrajaju opet dalje: ''U izradi je nekoliko akcijskih planova za provedbu Strateškog okvira, kao što su: Akcijski plan za mentalno zdravlje u zajednici, Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih te Akcijski plan za promicanje mentalnog zdravlja i rano otkrivanje i liječenje mentalnih poremećaja.''

Pročitajte i ovo Ilustracija - 1 VAŽAN PODSJETNIK Kraj školske godine opet kuca na vrata: ''Koja je cijena petice?''
Pročitajte i ovo Ilustracija ZNATE LI ŠTO JE BDD? ''Mislio sam da svi gledaju u liniju gdje mi kosa počinje na čelu...'': Poremećaj o kojem se u Hrvatskoj ne govori

Što radi Ministarstvo zdravstva?

Paralelno se, dodaju, provodi i čitav niz aktivnosti, od kojih ističu sljedeće:

  • Prepoznajući aktualne rizike za mentalno zdravlje mladih, pokrenut je edukativni program mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da, u sklopu kojeg je do sada educirano više od 200 nastavnika i stručnih suradnika u školama. Cilj ovog projekta je povećanje zdravstvene pismenosti i rano prepoznavanje rizika za mentalno zdravlje kod djece.
     
  • U tijeku je sudjelovanje u brojnim europskim projektima kojima je cilj unapređenje mentalnog zdravlja i reorijentacija sustava k zaštiti zdravlja u zajednici. Od prošle godine Hrvatska, kao jedna od 21 zemlje europske regije, sudjeluje u projektu JA ImpleMENTAL (punog naziva Joint Action on Implementation of Best Practices in the area of Mental Health), kojemu je cilj implementacija dobrih europskih praksi iz područja organizacije zaštite mentalnog zdravlja u zajednici i prevencije suicida. U ovome Joint Actionu Hrvatska je i voditelj radnog paketa WP2 – Diseminacija.
     
  • Uz podršku ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) provodi se edukacija djelatnika u sustavu zaštite mentalnog zdravlja o SZO-ovu programu QualityRights s ciljem podizanja svijesti o zaštiti prava osoba s mentalnim poremećajima.
     
  • Od ove godine provodi se screening na rizike mentalnog zdravlja u okviru rada ordinacija liječnika školske i adolescentne medicine prilikom redovnih sistematskih pregleda za učenike 5. i 8. razreda osnovnih škola, kao i učenike 1. razreda srednjih škola.
     
  • Tijekom pandemije i nakon potresa Hrvatska se novonastalim okolnostima prilagodila razvojem telemedicinskih usluga, otvaranjem više od 50 linija za psihološko savjetovanje te provedbom pilot-projekta Pružanje psihosocijalnih usluga od strane mobilnih multidisciplinarnih timova na području Sisačko-moslavačke županije.
     
  • Ministarstvo zdravstva ove je godine provelo Natječaj za financiranje trogodišnjih programa udruga iz područja psihosocijalnih potpore te je u tijeku ugovaranje za 45 programa, za koje je izdvojeno 5.000.000 kuna po godini provedbe. Programi će se provoditi tijekom naredne tri godine. Projekti su usmjereni na prevenciju u području organiziranog provođenja psihosocijalne potpore za oboljele od malignih bolesti kroničnih nezaraznih, zaraznih i rijetkih bolesti te unaprjeđenje mentalnog zdravlja i zdravlja ranjivih skupina.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Između tabua i trivijalizacije pod utegom industrije sreće

S obzirom na to da Hrvatska kao Štamparova baštinica ima veliko nasljeđe preventivne medicine, izuzetno je žalosno što se i dalje, koliko god su, pogotovo u pandemiji, mnogima najednom počela biti puna usta mentalnog zdravlja, o njemu i dalje uglavnom govori negdje između tabua i trivijalizacije pod utegom industrije sreće.

Istovremeno, dimenzije ogromnog propusta na polju rane intervencije teško je i opisati, dok iz godine u godinu i stručnjaci i roditelji upozoravaju da u školama nema dovoljno eksperata za mentalno zdravlje, a upravo je to i jedan od ključnih prigovora koji su bili izneseni i u javnom savjetovanju.

''U Strategiji se ne pridaje značaj činjenici da pola osnovnih škola nema psihologa, a nema podatka ni o broju bolničkih ležajeva za djecu i mlade, iako je mentalno zdravlje djece i mladih ozbiljno ugroženo u pandemijskim uvjetima'', bila je upozorila psihologinja Tanja Dejanović Šagadin.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimunović Einwalter upozorila je da je ''izostavljeno definiranje ključne mjere - smanjivanje lista čekanja i osiguravanje pravodobnog liječenja osoba s problemima mentalnog zdravlja''.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 7 GODIŠNJI ODMOR Svi imamo pravo na njega i trebali bismo ga koristiti svaka tri mjeseca: ''Potreban nam je kao i san''
Pročitajte i ovo Mentalno zdravlje - 2 potkapacitirani i zaduženi Dok se djeca iz Dalmacije moraju liječiti u Zagrebu ili Rijeci, Ministarstvo ne daje dodatna sredstva za mentalno zdravlje mladih

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević također je upozorila na nedovoljan broj dječjih i adolescentnih psihijatara te je istaknula nužnost povećanja broja specijalizacija psihijatara u svim dijelovima Hrvatske: ''Treba osigurati uvjete za stacionarno psihijatrijsko liječenje djece na području Dalmacije jer djeca s tog područja mogu biti stacionarno liječena tek u Zagrebu ili Rijeci, čime se krši njihovo pravo na liječenje što bliže mjestu stanovanja i obitelji.''

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Da u Hrvatskoj velika nejednakost vlada i u pružanju kvalitetne zdravstvene usluge i da psihologa nema dovoljno ni u domovima zdravlja i bolnicama, često ukazuju iz Hrvatskog saveza za mentalno zdravlje upozoravajući da u manjim mjestima ljudi ne dobivaju nikakav tretman u smislu individualnih ili grupnih psihoterapija, nego jednostavno samo dobiju psihofarmake i ležanje, a kad se vrate iz bolnice, u svojoj sredini nemaju mrežu psihosocijalne podrške da mogu otići negdje se rehabilitirati, osim ako postoji neka udruga.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna RECESIJA VREBA Teška kriza kuca na vrata: Pad standarda, porast nasilja, neki će biti posebno na udaru... Prognoze nisu dobre, ali rješenje postoji
Pročitajte i ovo Ilustracija - 6 ZDRAVSTVENA (NE)PISMENOST Upute o lijeku recept za glavobolju: ''Pa tko to razumije? Dobit ću proljev od ovoga''

S obzirom na premali broj stručnjaka za dječju i adolescentnu psihijatriju, dodala je Dejanović Šagadin, potpuno je nejasno kako je moguće da je provedba zamišljena bez dodatnog budžeta.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Ulaganje u mentalno zdravlje jamac je zdrave budućnosti

Hrvatska očito nije ili barem ne u potpunosti svjesna da je ulaganje u mentalno zdravlje jamac zdrave budućnosti, a iz nekog razloga zaboravlja da je ključ u prevenciji i u tome da se osigura jednaka dostupnost službi za mentalno zdravlje i njihovih programa svima u Hrvatskoj bez obzira, primjerice, na njihovu dob i ekonomski status.

Rane intervencije na razini zajednice, kao što je primjerice ulaganje u kvalitetno roditeljstvo ili promoviranje mentalnog zdravlja u školama kroz učenje emocionalnih i socijalnih vještina, pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih te se taj pozitivan utjecaj nastavlja i u odrasloj dobi, kontinuirano upozoravaju stručnjaci.

Mentalne poremećaje i onkološke bolesti spominjalo se kao novu pandemiju i puno prije koronakrize. Ta teška i ozbiljna epidemija dodatno ih je potaknula, a u Hrvatskoj, koja i dalje veliku muku muči s ratnim traumama, situaciju su još pogoršali i potresi. Socijalna slika odavno je loša, ekonomskoj krizi ne nazire se kraj, između ostalog i zbog rata u Ukrajinikoji je prolongirao stanje intenzivne neizvjesnosti.

Sve to, upozoravaju stručnjaci za mentalno zdravlje, ostavit će posljedice na mentalno zdravlje populacije, posebnu će pozornost trebati posvetiti ranjivim skupinama, poput djece i starijih osoba, a u budućnosti će biti povećan broj mentalnih poremećaja.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna SLIKA BUDUĆNOSTI Božičević: ''U školama nas se uči o ratovima, ne o miru, ali mir ćemo morati naučiti graditi ako želimo preživjeti''
Pročitajte i ovo Slika nije dostupna PRILIKA ZA BUDUĆNOST Teršelič: ''Ovaj rat je i zajednički neuspjeh svih nas. U Europi ponovno nismo znali graditi mir''

''Potrebno je cijelo zdravo selo da se odgoji zdravo dijete''

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, koja ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava sloganom ''Briga o mentalnom zdravlju za sve: neka bude stvarnost'', već sada jedna od četiri osobe pati od nekog problema mentalnog zdravlja, a depresivni poremećaj do 2030. bit će vodeći uzrok invaliditeta.

U Hrvatskoj su se problemi i poremećaji mentalnog zdravlja smjestili odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te su po brojnosti jedan od vodećih uzroka hospitalizacija u radno aktivnoj dobi i vodeći uzrok prema trajanju bolničkog liječenja. S udjelom od oko 25 posto mentalni poremećaji predstavljaju jedan od vodećih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj.

Stoga je iznimno važno raditi na prevenciji i dostupnosti liječenja te destigmatizaciji osoba s mentalnim poteškoćama i poboljšanju njihove rehabilitacije i reintegracije u društvo umjesto socijalne izolacije i diskriminacije pojedinaca.

Pročitajte i ovo Ilustracija ZAŠTO NAZAD, A NE NAPRIJED? Odgoj dječaka u Mađarskoj: Ružičasta opasnost vreba, nije ni Hrvatska imuna. Vječna borba s tezama iz prošlog stoljeća

Siromašni, djeca, pogotovo ona koja odrastaju u siromaštvu, manjinske skupine poput migranata, Roma, LGBT osoba, starije i nemoćne osobe, osobe koje se liječe od poremećaja mentalnog zdravlja... Iz tih najranjivijih društvenih skupina su i najugroženije osobe kojima posebno treba posvetiti pažnju i neprestano raditi na općoj destigmatizaciji traženja pomoći od službi za mentalno zdravlje.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Velika pomoć u tom procesu mogu i trebaju biti primjerene i etički neupitne javne kampanje te obrazovni sustav, kao i suradnja s novinarima i medijima uz ono što stručnjaci uvijek iznova napominju – ''bez stvaranja dodatnog kaosa dezinformacijama i senzacionalizma te dodatnog stresa u javnosti, koja nije dobra za mentalno zdravlje i dobrobit zajednice u kojoj živimo''.

Pročitajte i ovo Vršnjačko nasilje, ilustracija PITANJE BUDUĆNOSTI Nasilje u školama: ''Ne možemo od djece i mladih očekivati da se ponašaju drugačije ako im nismo pokazali kako''
Pročitajte i ovo Vršnjačko nasilje, ilustracija TUŽNA SVAKODNEVNICA Nasilje u školama: ''Čak i kada prijave odraslima što se događa, razumijevanje izostaje, a njihova patnja nastavlja se u tišini''

O mentalnom zdravlju trebamo govoriti jasno, ohrabrujuće i otvoreno, iz pozicije empatije, razvijajući svijest da ''niti većini, niti pojedincu te većine ne može biti dobro dok nije dobro svima u društvu i iz većinskih i iz manjinskih skupina'', kako je već ranije kazala klinička psihologinja Iva Žegura iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD) i zaključila: ''Ima ona stara poslovica – 'Potrebno je selo da se odgoji dijete', a ja bih rekla - 'Potrebno je cijelo zdravo selo da se odgoji zdravo dijete.'"

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene