Svi imamo pravo na njega i trebali bismo ga koristiti svaka tri mjeseca: ''Potreban nam je kao i san''

Broji se sitno, još koji dan, još koji tjedan. Neki su ga možda već i potrošili. Sredina je srpnja, kolovoz se smiješi, a rujan i kiša obaveza nekako su daleko. Od svih godišnjih doba ljeto je vrijeme kada najviše ljudi koristi svoje godišnje odmore.

Ima nešto u tom suncu, odlasku na more, nešto što velik broj ljudi vraća u djetinjstvo kada je ljeto bilo sinonim za dugo toplo slobodno vrijeme bez ikakvih obaveza osim kupanja, igranja, druženja s prijateljima, užom i širom obitelji, bez obaveza, daleko od svakodnevnih obaveza, gotovo beskrajno razdoblje sreće.

Pročitajte i ovo GLAVNA SEZONA I DALJE DOBRA Rezervacija u predsezoni sve manje, a nije razlog veća cijena: Iznajmljivačica otkriva što je bio prijelomni trenutak

I tada je, nažalost, kao i danas bilo onih kojima su ljeta bila sve samo ne bezbrižna. A neki preferiraju druga godišnja doba. No, svima im je zajednička jedna potreba – godišnji odmor. Uvijek je važno podsjetiti da bez mentalnog zdravlja nema zdravlja, a odmor tu igra jednu od ključnih uloga.

Rad umara i kad volite svoj posao, a stres ubija

''Stres je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom, pogađa 22 posto zaposlenih osoba u Europskoj uniji. Istraživanja pokazuju da je stres povezan s radom uzrok 50 do 60 posto svih izgubljenih radnih dana što predstavlja značajan trošak za organizaciju i zajednicu. Prevencija stresa na radnom mjestu ima veliku važnost, a kako bismo izbjegli negativne učinke stresa, potrebno nam je vrijeme da se odmorimo'', ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Radnici i radnice prema Zakonu o radu imaju pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora. No, njih se baš i ne može iskoristiti u komadu, a radnik se može sa svojim poslodavcem dogovoriti da koristi i tri tjedna ako postoji takva mogućnost. U većini europskih zemalja godišnji se koristi kolektivno četiri tjedna. Pravo na plaćeni godišnji odmor izborio je radnički pokret 1930-ih u Francuskoj.

Iz perspektive psihologije rada, razdoblje odmora je za radnike i radnice važno jer im pruža priliku za distanciranje i oporavak od stresa izazvanog poslom, a stres, kojega ne fali ni u privatnom životu, može dovesti do depresije i anksioznosti.



Pročitajte i ovo SAVJETI I PREPORUKE Kupanje mnoge veseli, ali opreza nikad dosta: Roditelji pogotovo trebaju pripaziti na jednu stvar

''Istraživanja pokazuju da se tijekom godišnjeg odmora događaju pozitivne promjene u raznim pokazateljima dobrobiti koji uključuju raspoloženje, razinu energije, zadovoljstvo, zdravstveni status i razinu napetosti, kao i kvalitetu sna te simptome burnouta. Neka istraživanja pokazuju i da odmori u obliku rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka, multitaskingu i pronalaženju novih, prilagodljivih rješenja za promjenjive zahtjeve na poslu'', objašnjavaju iz Kako si? - udruge mladih psihologa i psihologinja.

Svoje baterije bismo trebali puniti svaka tri mjeseca

''Godišnji odmor je iznimno važan da bismo mogli normalno funkcionirati. Nije nužno da taj odmor traje dva ili tri tjedna, a pitanje je i tko si ga takvog može priuštiti. Bolje je, a što su pokazala i istraživanja, da idemo češće na odmor, pa makar i kraći, a ne da sve bude jedan veliki godišnji odmor. Time se gube svi benefiti koje inače dobijemo tijekom odmora koji trebamo kako bi se naš organizam oporavio, kao i dok spavamo'', objasnila je za DNEVNIK.hr psihologinja Lana Gjurić iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD).

''Spavanje je regeneracija, a to vrijedi i za godišnji odmor - moramo se maknuti od svega i regenerirati od konstantnog rada. Pomak osjećamo već nakon prvog dana, odmah se vide neke blagodati, a na vrhuncu smo osmog dana, pokazuju istraživanja. Važno je to i za naše mentalno zdravlje - da se isključimo i odmaknemo od svakodnevne rutine pa su zato važne i vikend pauze, a puno dobrog nam čine i produženi vikendi'', istaknula je Gjurić.

Pročitajte i ovo NOVA RENESANSA Bicikl se vratio na velika vrata: Pametni znaju čemu služe dva kotača, još samo da to shvate i gradske vlasti

''Ako uzimamo samo jedan veliki godišnji odmor, tada nam treba i više vremena da bismo se regenerirali'', objasnila je psihologinja i upozorila: ''Nažalost, ljudi uglavnom uzimaju godišnje odmore u ljeto i oko Božića, možda koji dan oko Uskrsa i to je to. U tom se periodu sve nagura, a fali još barem jedan dio u godini kada bi se trebali odmoriti - bilo bi to dobro činiti kvartalno jer nismo namijenjeni biti toliko dugo u žrvnju. Na primjer Njemačka ima puno češće i kraće školske praznike''.

Godišnji odmor kao iz snova ili iz noćnih mora

Na ostvarenje želja oko godišnjeg odmora utječe i kako je rad organiziran u kojoj radnoj organizaciji, a i kolikim sredstvima tko raspolaže, no godišnji odmor ne mora biti nešto ekstremno i možemo biti i kreativni.

''Ponekad je dovoljno uzeti i samo dan pauze, otići na neki izlet u prirodu ili se samo odvesti ili odšetati do nekog jezera ili šume, leći i čitati knjigu, učiniti nešto što će nas odmaknuti od svakodnevne rutine, napraviti nešto što nije tipično'', naglasila je Gjurić.

Pročitajte i ovo ZNATE LI ŠTO JE BDD? ''Mislio sam da svi gledaju u liniju gdje mi kosa počinje na čelu...'': Poremećaj o kojem se u Hrvatskoj ne govori

Važno je to i jer mnogi od godišnjeg odmora znaju često imati velika očekivanja pa im i on postane stres i umor, čemu mogu pridonijeti i pritisak društva i društvene mreže, a kako napominje Gjurić, dovoljno je jako malo da se možemo zabaviti i vrijeme učiniti lijepim: ''Moramo i sami sebi olabaviti pritisak, važno je da znamo da živimo život za sebe, onoliko koliko si možemo priuštiti u skladu s kapacitetima, kako jest, da smo prisutni u trenutku, a ne da imamo nedostižne kriterije koji nas dovode u probleme jer smo na kraju samo nesretni zbog toga''.

Važno je zato i vrijeme dok smo na godišnjem odmoru doista provesti tako da se odmaramo, a ne da samo proleti i/Ili u nekim drugim obavezama, a najčešće nam se čini da je samo ''nestalo'' i prvi povratku na posao već nakon par dana osjećamo se kao da na godišnjem odmoru nismo niti bili.

Pročitajte i ovo USUSRET LJETU Meteorolog upozorava: "Pred nama je ekstremno toplo i vrlo sušno ljeto." Pogledajte kako će biti u četiri velika grada

Ukratko, zaključuje Gjurić: ''Važno je odmoriti se i tijekom odmora činiti ono što nas veseli, napuni energijom, činiti to bez krivnje jer ''mi odmaramo dok netko drugi radi'' – a to je stvar koja neke muči, ne mogu se opustiti, i tako zapravo dolazimo do važnosti mentalnog zdravlja za sve nas i za društvo. Svi imamo pravo na godišnji i nadam se da ga i imamo u nekom trenu, godišnji odmor je naše pravo i dio je mentalne higijene koja treba dobiti na važnosti i treba raditi stalno na tome, a ne čekati da voda dođe do grla''.