Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini? 10 ključnih savjeta umjesto zabrana i ignoriranja

Dok u medijima i na društvenim mrežama gledamo kako se na europskom kontinentu događa nešto za što su mnogi mislili da se više nikako ne može dogoditi u 21. stoljeću, i u ovim trenucima valja misliti na najranjivije u ovoj kriznoj situaciji, a to su djeca i mladi, podsjetio je Forum za slobodu odgoja (FSO).

Napominju da se nakon više od dvije godine suočavanja s epidemijom te s njom povezanih posljedica, pred roditelje, učitelje, nastavnike i profesore, pred sve odrasle, postavlja još jedan teži zadatak – podržati djecu i mlade i u ovoj teškoj situaciji.

Prvi zadatak odraslih je učiniti da se djeca i mladi osjećaju sigurno i voljeno

''Iako bismo voljeli da se temeljni uzrok ove situacije nikad nije dogodio, moramo si priznati da je rat došao u naše susjedstvo. Hrvatsko društvo još uvijek ima veoma svježa sjećanja na rat i ratna stradanja u Domovinskom ratu, no ratne aktivnosti ovakvih razmjera zadaju dodatnu razinu brige, prizivaju sjećanja i pobuđuju neugodna emocionalna stanja'', napominju iz FSO-a.

Osobitu ulogu u izazivanju takvih stanja može imati pretjerana
izloženost vijestima s društvenih mreža te cjelodnevnom ciklusu vijesti što pridodaje cjelokupnom dojmu opasnosti i ugroženosti.

Prvi zadatak odraslih je učiniti da se djeca i mladi osjećaju sigurno i voljeno i da njihovo mentalno zdravlje bude očuvano, često ističu stručnjaci.

Pročitajte i ovo JAVNO ZDRAVSTVO Beroš najavljuje novu epidemiju, a što radi njegovo Ministarstvo? Stručnjaci očajni, ključnog dokumenta još nema, pacijenti mjesecima čekaju na termine
Pročitajte i ovo MENTALNO ZDRAVLJE Zašto Plenković i Beroš ne spominju važno ulaganje za Hrvatsku? Ključan dokument uskoro bi trebao ugledati svjetlo dana

Vodite računa o sebi kako biste mogli brinuti o svom djetetu

''Prije nego pomognemo i podržimo djecu i mlade, moramo
mi odrasli biti u miru sa svojim stavovima, vrijednostima, i što je više moguće upoznati s činjenicama i situacijama jer ćemo tako biti spremniji pomoći djeci, mladima i drugima. Stručnjaci navode kako je primarni osjećaj koji djeca i mladi traže od odraslih osjećaj zaštite i sigurnosti. Stoga je potrebno da vodimo računa o sebi te tako razvijemo više strpljenja i budemo kreativniji za trenutke kada budemo trebali uvjeriti djecu i mlade u njihovu sigurnost. Vodite računa o sebi kako biste mogli brinuti o svom djetetu'', napominju iz FSO-a.

Stoga je ta organizacija civilnoga društva iza koje je dugogodišnji rad s djecom i mladima pripremio kratku publikaciju namijenjenu odraslima – roditeljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima – sa smjernicama za potporu i podršku djeci i mladima u ovim teškim trenucima.

Pročitajte i ovo SLIKA BUDUĆNOSTI Božičević: ''U školama nas se uči o ratovima, ne o miru, ali mir ćemo morati naučiti graditi ako želimo preživjeti''
Pročitajte i ovo PRILIKA ZA BUDUĆNOST Teršelič: ''Ovaj rat je i zajednički neuspjeh svih nas. U Europi ponovno nismo znali graditi mir''

Ključni savjeti: 

- potrebno je stvoriti podržavajuće okruženje u obitelji, razredu i školi
- djecu ne treba pretjerano izlagati vijestima
- djecu treba osluškivati i s njima razgovarati
- normalizirajmo osjećaje koje imaju
- razgovarajte o vijestima i izvorima informacija
- izbjegavajmo etikete
- posebno treba jačati opredjeljenje za mir, nenasilje, humanost i solidarnost
- upoznajte djecu s kontekstom i činjenicama
- potaknite djecu da obrađuju priču kroz igru i umjetnost
- potaknimo ih na pozitivno djelovanje

Više korisnih detalja o tome kako s djecom i mladima razgovarati
o ratu u Ukrajini možete pročitati OVDJE